U skupštinsku su proceduru 21. travnja 2026. godine ušli prijedlozi izmjena i dopuna četiri zakona – Zakona o izboru narodnih zastupnika, Zakona o lokalnim izborima,  Zakona o Ustavnom sudu i Zakona o izboru predsjednika Republike. Te zakone je u proceduru uputio zastupnik vladajuće Srpske napredne stranke Miroslav Petrašinović i u obrazloženju se navodi da su predložene izmjene dio šire aktivnosti na unaprjeđenju izbornih postupaka u Srbiji, kroz primjenu preporuka iz Konačnog izvještaja Promatračke misije Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) o izborima za narodne zastupnike održanim 17. prosinca 2023.  
Izmjene koje se predlažu su: ukida se ograničenje – »jedan birač, jedna izjava o podršci izbornoj listi«, uvodi se obavezna obuka za članove biračkih odbora i lokalnih izbornih komisija, uvodi se hitnost postupka pred Ustavnim sudom u izbornom sporu, ukida se osnova za automatsko odbacivanje izbornih lista (bez mogućnosti otklanjanja nedostataka), te se uvode nova pravila o listama nacionalnih manjina – da osim registriranih političkih stranaka nacionalnih manjina i koalicija tih stranaka i grupe građana mogu dobiti status manjinske liste.

Crta: Izmjene su kozmetičke

Beogradski Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost (Crta) u međuvremenu je već objavio detaljnu analizu predloženih izmjena i dopuna četiri zakona, ocjenjujući da predložene izmjene »ukazuju na selektivan pristup«  jer »ključne odredbe koje se odnose na sprječavanje izbornih zloupotreba i izbornog inženjeringa ostaju neizmijenjene«, te da se »predložena rješenja u velikoj mjeri svode na parcijalne i tehničke intervencije, dok se preporuke koje se odnose na strukturne probleme izbornog procesa uglavnom zaobilaze«.
Kao posebno rizične, Crta navodi ukidanje ograničenja »jedan birač – jedna izjava o podršci izbornoj listi«, prijedlog kojim se omogućava da se grupa građana kandidira kao lista nacionalne manjine te uvođenje hitnosti u postupke pred Ustavnim sudom u izbornim sporovima.  
Crta ocjenjuje da »iako su ova rješenja utemeljena u komparativno prihvaćenim demokratskim praksama, njihova primjena u postojećim institucionalnim uvjetima može proizvesti suprotne efekte – od dodatnih zlouporaba u izbornom procesu do daljeg urušavanja povjerenja u pravosuđe«.
Što se tiče ukidanja ograničenja »jedan birač – jedna izjava o podršci izbornoj listi«, Crta ocjenjuje da to »nosi značajan rizik od daljeg izbornog inženjeringa i dodatnog urušavanja integriteta izbornog procesa«. Naime, smatraju da »takva izmjena može olakšati kandidiranje tzv. fantomskih lista i dodatno potaknuti manipulativne prakse«. 
»Ipak, usprkos ovim negativnim implikacijama u domaćem kontekstu, u usporednoj praksi ukidanje ovog ograničenja načelno se promatra kao mjera koja može pridonijeti jačanju političkog pluralizma, međutim, u postojećim okolnostima u Srbiji takvo rješenje teško može biti primijenjeno na način koji bi ostvario ove pozitivne efekte«, navodi se. 
Crta predlaže da izjave o podršci birača mogu ovjeravati isključivo javni bilježnici; »izuzetno, ukoliko ih nema u nekim općinama, ovjera može biti moguća pred osnovnim sudovima ili općinskim upravama, kako bi se spriječilo falsificiranje potpisa i zlouporabe«.
Na koncu, što se tiče uvođenja hitnosti u postupke pred Ustavnim sudom u izbornim sporovima, Crta ocjenjuje da to predstavlja normativno opravdano rješenje, ali da »njegova praktična djelotvornost ostaje upitna u svjetlu dugotrajnih problema u radu Suda, uključujući neefikasnost i percepciju njegove institucionalne pristranosti, naročito imajući u vidu nedavne promjene u sastavu sudaca«.
Dodatno, ističe Crta, pojedina rješenja koja su oni ocijenili pozitivno, poput preciziranja tijela za podnošenje žalbi u izbornom postupku i jasnijeg definiranja rokova za osporavanje odluka o izbornim listama, iako su bila predviđena u početnoj fazi, nisu na kraju ušla u skupštinsku proceduru. 

Status lista nacionalnih manjina

Predloženim izmjenama mijenja se i status izbornih lista nacionalnih manjina. Kako navodi Crta, prijedlog prividno pooštrava kriterije za stjecanje statusa liste nacionalne manjine (predviđa uvjete u pogledu naziva izbornih lista i obveze da politička stranka/koalicija budu upisani u poseban registar stranaka nacionalnih manjina), ali se predlaže da listu nacionalne manjine može podnijeti i grupa građana (uvjet je da izborna lista grupe građana sadrži naziv nacionalne manjine čije interese zastupa). 
Crta ocjenjuje da se time otvara dodatni prostor za manipulacije. 
»Imajući u vidu da liste nacionalnih manjina podliježu povoljnijim uvjetima kandidiranja i stjecanja mandata (manji broj potpisa podrške i niži prirodni prag), ova izmjena može dovesti do umjetnog povećanja broja izbornih lista i utjecati na raspodjelu mandata na način koji ne odražava autentičnu političku reprezentaciju manjinskih zajednica«, smatra Crta. 
Preporuka Crte je i da se propiše obveza izbornog povjerenstva da zatraži mišljenje nadležnog vijeća nacionalne manjine o tome može li određena izborna lista imati status liste nacionalne manjine, koje ne bi bilo obvezujuće.

Škrijelj: Upis u poseban popis kao uvjet

Zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA) Sandžaka u Narodnoj skupštini Ahmedin Škrijelj naveo je u skupštinskoj raspravi kako ta stranka smatra da je reforma izbornih zakona jedan od neophodnih koraka i dodao da je 24. ožujka ove godine Narodnoj skupštini dostavila 15 svojih stavova u svezi nacrta izmjene izbornih zakona i pitao pripremaju li nadležni izmjene zakona o izboru narodnih zastupnika i o lokalnim izborima. Tražio je i da se tim zakonima osigura uvođenje obveze da svi kandidati za vijećnike i zastupnike na manjinskim izbornim listama budu upisani u poseban manjinski birački popis najmanje godinu dana prije stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora kao i da svi birači koji svojim potpisom podrže manjinsku izbornu listu da sudjeluju na izborima, također budu upisani u poseban manjinski birački popis. Također, traže i uvođenje elektroničkih uređaja za identifikaciju birača na biračkim mjestima, uvođenje video nadzora na biračkim mjestima, pravo izbornim listama na uvid u kompletan materijal sa svih biračkih mjesta uključujući ponovno prebrojavanje glasova i kontrolu zapisnika.  
J. D.