Srbija u potpunosti mora uskladiti svoje pravosudne zakone s preporukama Vencijanske komisije čime bi se osigurala stvarna nezavisnost sudstva od političkog utjecaja, rekla je europska povjerenica za proširenje Marta Kos ističući kako je to od suštinske važnosti kako bi Srbija mogla nastaviti korištenje sredstva iz Plana rasta za zapadni Balkan. Ona je u ponedjeljak u Bruxellesu rekla da će Srbija moći računati na 1,5 milijardi eura iz Plana rasta za zapadni Balkan kada u potpunosti primijeni zaključke Venecijanske komisije o izmjenama pravosudnih zakona i kada osigura slobodne i poštene izbore, slobodu izražavanja i slobodu medija.
Kos: Uvjeti za isplatu
Povjerenica je navela kako se od vlasti u Srbiji zahtijeva obustava primjene svih onih zakonskih rješenja koja su u suprotnosti s europskim standardima i koja podrivaju vladavinu prava. Kazala je i da EU analizira ispunjava li Srbija i dalje uvjete za isplate novca i kako EU koristi razne instrumente, ali će sačekati da vidi kako će vlasti u Beogradu reagirati na izvještaj Venecijanske komisije o nedavnim izmjenama pet pravosudnih zakona, usvojenih na prijedlog zastupnika Srpske napredne stranke Uglješe Mrdića.
Kos je stavila do znanja da isplata tranši izravno ovisi o održavanju slobodnih i poštenih izbora, kao i od prestanka represije nad građanskim aktivistima i sudionicima prosvjeda. Posebno se ističe sloboda medija, te se zahtijeva temeljna reforma Regulatornog tijela za elektroničke medije (REM) kako bi se ovom tijelu vratila profesionalnost i neovisnost. Na koncu, Kos je podsjetila da Srbija mora pokazati kontinuiran i mjerljiv napredak u usklađivanju svoje vanjske politike s odlukama Europske unije, što se prvenstveno odnosi na uvođenje restriktivnih mjera protiv Rusije.
Europska komisija je saopćila i da je krajnji rok za implementaciju reformi i zaostalih obveza Srbije u lipnju ove godine.
Mogu li se i žele ispuniti uvjeti?
Odgovarajući na pitanje lista Danas postoji li politička volja i realne mogućnosti da se ovi zahtjevi ispune do lipnja, analitičar Đorđe Vukadinović rekao je kako postoji ozbiljna dvojba može li uopće ova vlast ispuniti te uvjete bilo kada. Dodao je kako je, što se tiče roka do lipnja, to nemoguće čak i da postoji volja.
»Ovi zahtjevi su vrlo razumni i zaista jesu preduvjet da imamo koliko-toliko slobodne i prihvatljive izbore. Ne treba imati iluzije da bi uvjeti mogli biti savršeni, ali ovo je neophodno da bi se izbori barem donekle razlikovali od scena koje smo gledali na ovim lokalnim, ali i prethodnih godina«, rekao je Vukadinović.
Dodao je kako se ni uz tu pretpostavljenu političku volju stvari poput sređivanja biračkog popisa i slobode medija ne mogu ispuniti za mjesec ili dva, niti s nekoliko gostovanja pojedinih oporbenih lidera na javnom servisu i televizijama s nacionalnom frekvencijom. Istaknuo je da Bruxelles mora inzistirati na suštinskom provođenju uvjeta koji se tiču vladavine prava i slobode medija.
»Medijske slobode su minimalni preduvjet za održavanje slobodnih izbora, a to se ne smije svesti samo na priču o popuni Savjeta REM-a, jer je to nešto što vlast može ‘na brzinu’ odraditi. Suštinska promjena u medijskoj sferi, na nivou političkog dijaloga i u funkcioniranju institucija, zahtijeva elementarni rok od minimum 6 do 9 mjeseci, kako te promjene ne bi bile samo kozmetičke i fasadne«, rekao je Vukadinović za Danas.
Ocjenjujući stanje u pravosuđu odvjetnik Nikola Lakić rekao je za Danas kako Srbija nikada nije imala neovisno i samostalno pravosuđe jer je uvijek izvršna vlast vršila utjecaj kako na sud, tako i na tužiteljstvo, a da upravo EU inzistira na samostalnom i neovisnom pravosuđu odvojenom od izvršne vlasti i njenog utjecaja. On je podsjetio da se još uvijek čeka službeni stav Venecijanske komisije u vezi sa zakonima koji se tiču tužiteljstva, i rekao kako je i bez tog pisanog stava jasno da su tzv. Mrdićevi zakoni takvi da ugrožavaju samostalnost tužiteljstva.
Odvjetnik Viktor Gostiljac je pak ocijenio kako je tužno da zahtjev za neovisnim pravosuđem, poštenim izborima i slobodnim medijima mora stizati kao »packa«, a ne kao unutarnja potreba bilo koje vlasti. Rekao je kako je aktualnim vladajućim strankama »sva motivacija u vlasti, a ne u stvaranju sustava koji je usklađen s europskim standardima«.
Viši istraživač beogradskog Centra za europske politike Marko Todorović ocijenio je pak da su poruke povjerenice Kos, koje je u ponedjeljak uputila Srbiji, najoštrije do sada i da je u pitanju kredibilitet Srbije. Todorović je za TV N1 rekao kako bi, ukoliko dođe do zamrzavanja fondova, Srbija »vjerojatno upala u grupu s Gruzijom i Turskom kao zemljama koje su samo formalno kandidati za prijem u EU«. Todorović je rekao kako nisu problem samo nedavno donijeti pravosudni zakoni već da se i ranije u ekspertskim krugovima spominjalo kako postoje problemi u vladavini prava u Srbiji, te da ima dovoljno razloga da sredstva EU za Srbiju budu preispitana.
»U siječnju je Europska komisija ocijenila da su preduvjeti ispunjeni i tada smo dobili prvu tranšu. Sada, kada su su usvojeni zakoni, čini se da je prijeđena granica i da se odmah po usvajanju dosta jasnije iz službenih europskih institucija čulo kako se razmatra zaustavljanje fondova«, rekao je on.
Dodao je da se za sada zna da Europska komisija procjenjuje ispunjenost preduvjeta, a hoće li zamrznuti isplate fondova ovisi o tome što će vlast u Srbiji uraditi idućih tjedana i mjeseci i hoće li njeni sporni zakoni biti izmijenjeni u skladu s nalazima Venecijanske komisije, ekspertskog tijela Vijeća Europe.
»Mrdićevi zakoni«
Podsjetimo, termin »Mrdićevi zakoni« odnosi se na paket od pet izmjena i dopuna pravosudnih zakona, nazvanog po predlagaču Uglješi Mrdiću, zastupniku SNS-a koji je i predsjednik Odbora za pravosuđe. O zakonima je u Narodnoj skupštini raspravljano bez prethodne javne rasprave i bez konzultacija s Venecijanskom komisijom, tužiteljima, sucima i EU po hitnom postupku te su i usvojene. Zakone je usprkos kritikama iz EU potpisao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 30. siječnja. To su izmjene i dopune Zakona o Visokom savjetu tužiteljstva, Zakona o sjedištima i područjima sudova i javnih tužiteljstava, Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih tijela za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, Zakona o javnom tužiteljstvu i Zakona o sucima. Mrdić je tvrdio, prenosi BBC News na srpskom, da će, ukoliko njegovi prijedlozi budu usvojeni, doći do jačanja neovisnosti sudstva i samostalnosti tužilateljstva.
»To je prvi korak ka vraćanju otetog pravosuđa državi i narodu Srbije kako njime više ne bi upravljali otuđeni centri moći pod kontrolom stranih centara moći«, poručio je Mrdić tijekom skupštinske rasprave.
S druge strane, zastupnici oporbe su tijekom rasprave istakli kako je pravi cilj ukidanje Tužiteljstva za organizirani kriminal (TOK), koje vodi postupke protiv nekoliko visokih vladinih i SNS dužnosnika.
Reagiranje Vlade na upozorenje
Nakon upozorenja iz EU o mogućnosti uskraćivanja novca Vlada Srbije naložila je svim državnim tijelima da pri pripremi zakona posebnu pažnju posvete usklađenosti propisa s pravnim stečevinama EU i tome jesu li prijedlozi prethodno konzultirani s Europskom komisijom. Predlagači propisa će ubuduće biti u obvezi prethodno pribaviti mišljenje Ministarstva za europske integracije, bez čije provjere neće biti moguće usvajanje zakona i podzakonskih akata relevantnih za proces pristupanja Srbije EU, a to Ministarstvo će vršiti i nadzor nad provođenjem tih pravila.
Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je 20. travnja kako ne vjeruje da će povjerenica Kos tražiti zamrzavanje fondova za Srbiju i ocijenila je da to »ne bi bilo fer« budući da Venecijanska komisija još nije dala svoje mišljenje i ono će stići u lipnju. Dodala je da neće čekati lipanj već će čim dobiju mišljenje ekspertskog tima (Venecijanske komisije), što očekuju koncem travnja, krenuti s izmjenama pravosudnih zakona kako bi imali vremena i za javnu raspravu.
»Očekujem da te izmene što prije ponovno uđu u Skupštinu«, rekla je Brnabić, prenio je Euronews.
Iz sredstava Plana rasta EU Srbija ima pravo na ukupno 1,588 milijardi eura za razdoblje između 2024. i 2027. godine što uključuje i grantove i kredite namijenjene podršci reformama, a sredstva se isplaćuju dva puta godišnje na osnovu ostvarenog napretka.
Priredila: J. D.
