Važno je ne otići u drugu krajnost i svaki životni problem gledati kao poremećaj. To neće pomoći onima koji imaju problem, već će im možda i otežati, jer ljudi kada dobiju neku dijagnozu osjećaju neku vrstu pritiska i postoji bojazan da budu stigmatizirani, kaže psihološkinja Dragana Brdarić.
Stres je bolest suvremenog čovjeka. Depresija će do 2020. godine biti druga bolest po učestalosti. Otuđenost i usamljenost bolesti su suvremenog društva. Ovih nekoliko rečenica oslikava život današnjeg čovjeka. Kako se nositi sa svim tim problemima? Kako sebi priznati da nam je potrebna pomoć psihologa i kako tu pomoć potražiti u psihološkom savjetovalištu? Jesmo li prošli vrijeme stigmatizacije onih koji imaju psihološke probleme?
Stigmatizacija
Poremećaji mentalnog zdravlja u Srbiji su trenutačno među šest najčešćih nezaraznih bolesti. Podaci Instituta za javno zdravlje Batut pokazuju da su najčešće bolesti srca i krvnih sudova, maligni tumori, šećerna bolest, opstruktivna bolest pluća, ozljede i trovanja, poremećaji mentalnog zdravlja. Problemi mentalnog zdravlja predstavljaju sve veći zdravstveni problem, pa da je identificiranje grupa stanovništva koje su u riziku važno za kreiranje preventivnih programa. Jedan od najrasprostranjenijih poremećaja je depresija, a 4,1 posto domaćeg stanovništva pokazuje neke od simptoma depresije, dok u europskim zemljama svaki 15. stanovnik ima simptome ove bolesti. Depresija se češće javlja kod žena nego kod muškaraca, češće kod starijih nego kod mlađih i češće među siromašnijim slojem stanovništva. Među psihološkim problemima koji su sve uočljiviji su i poremećaji ličnosti, što je danak eri prebrzih promjena, s previše događanja i previše informacija. Mentalni problemi ne poznaju državne granice i jesu svjetski problem, ali različita društva i kulture različito se nose s tim. Najmanje mentalnih problema javljaju se u onim zajednicama gdje postoji dobra društvena povezanost, gdje postoji mreža psihološke potpore.
Z. Vasiljević
Opširnije u tiskanom izdanju
