Kultura

Fruškogorski koridor seli simbol borbe protiv kuge

Spomenik Kipovi, koji se nalazi na dionici puta između Iriga i Rume, zbog izgradnje Fruškogorskog koridora, bit će premješten. Odluku o premještanju spomenika donijela je Skupština općine Irig uz suglasnost Ministarstva kulture. Spomenik Kipovi utvrđen je za spomenik kulture Rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture Srijemska Mitrovica 1976. godine. Podignut je u znak sjećanja na epidemiju kuge XVIII. stoljeća, lociran na granici katastarskih općina Ruma i Irig. Spomenik je podignut na mjestu gdje je bila postavljena straža kako bi se spriječio dolazak stanovništva iz drugih mjesta i dalje širenje kuge. Postavljen je s lijeve i desne strane ceste.

Odabrana nova lokacija

Informaciju o premještanju iriških Kipova potvrdio je i Zavod za zaštitu spomenika kulture Srijemska Mitrovica. 
»Potreba za premještanjem spomenika je što se on nalazi na trasi Fruškogorskog koridora, državna cesta I B kategorije 21 Novi Sad – Ruma, dionica 2. Ministarstvo kulture, Općina Irig, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture i Zavod za zaštitu spomenika kulture Srijemska Mitrovica, na zahtjev naručitelja radova – Koridori Srbije doo, u skladu s propisima i procedurom za premještanje spomenika kulture, aktivno su sudjelovali i donijeli akte iz svoje nadležnosti, kojima se odobrava premještanje spomenika, definira nova lokacija i utvrđuju uvjeti za poduzimanje mjera tehničke zaštite za izradu projekta i izvođenje radova. Premještanje spomenika, kao i radove na uređenju nove lokacije s pratećim sadržajima (rasvjetom, stazama i dr.) financira naručitelj radova«, kazao je konzervator-savjetnik Ivan Filipović.
Kako je kazao, nova lokacija na koju će biti premješteni Kipovi u blizini je stare lokacije. 
»Na nekih 40 metara sjeveroistočno, na blagom uzvišenju na samom početku katastarske općine Irig, s lijeve i desne strane novoprojektirane pomoćne ceste, koja profilom (širinom puta) najviše zadovoljava kriterije postojeće distance dva dijela spomenika i sagledivost kompozicije. Lokacija ja pažljivo odabrana, kako bi spomenik zadržao postojeće vrijednosti (granica dvije katastarske općine i uzajamni odnos dva dijela spomenika)«, kazao je Filipović.
Kako dalje navodi, radovi na premještanju spomeničkog ansambla veoma su zahtjevni i složeni zbog materijalizacije (opeka starog formata i vapnenački malter) i načina gradnje (opeka u slogovima s mjestimičnim ispunama trpancem). Prije izrade projekta pristupilo se istraživačkim radovima, sondiranjem radi sagledavanja stukture i vrste ugrađenog materijala. Provedeno je korištenjem metode fotogrametrijsko 3D detaljno snimanje spomenika.
»Svi elementi koji bi mogli biti oštećeni, kao što su skulpture i Raspeće, bit će demontirani prije samih radova na premještanju. Prije premještanja potrebno je dobro osigurati spomenik različitim metodama (izradom remenata po obliku forme spomenika, postavljanjem zaštitnih traka-gurtni), kako bi se spregnuli remenati i spomenik dobio novu čvrstinu. Zatim će se svaki spomenik ‘upakirati’ u čelični kavez i tako transportirati do nove lokacije. Spomenik treba presjeći u donjoj zoni i postaviti ga na adekvatan transportni sistem, kojim će biti prevučen na novu lokaciju koja je definirana. Također je potrebno napraviti temelj na novoj lokaciji. Po postavljanju oba dijela spomenika izvršit će se konzervacija i restauracija ukupnih površina i bit će postavljene demontirane skulpture. Cijeli spomenik bit će obnovljen, a prostor oko njega uređen, osvijetljen, s pristupnim stazama i info pločama. Provedba projekta premještanja spomenika Kipovi bit će pod stalnim konzervatorskim nadzorom stručne službe navedenih zavoda za za zaštitu spomenika kulture«, istaknuo je Filipović.
U Srijemskoj biskupiji, budući da se radi o sveobuhvatnom pothvatu u koji će biti uključene sve potrebne institucije i nadzor kako bi se spomenik sačuvao, izrazili su vjeru da će posao biti urađen kako treba te podržali premještanje spomenika.

Povijesni kontekst

Epidemije kuge koje su tijekom povijesti više puta pogađale Europu nisu zaobišle ni teritorij Srijema. Jedna od najpogubnijih zaraza na ovom području harala je 1795.-96. godine, a kako je najviše stradao Irig i njegova okolica, često se naziva i iriška kuga. Bolest se prvo pojavila u Beogradu, a zaplašeni ljudi su je odatle bježeći donijeli u fruškogorska sela. Prema sačuvanim podacima, Anđelija Kuzmanović donijela je kugu u Irig. Ona je sa sestrinog ukopa u Krnješevcima za uspomenu donijela ćilime, a u njima i zarazu. Ubrzo se i sama razboljela i preminula 14. srpnja 1795. godine. Od ovog datuma službeno počinje epidemija kuge u Irigu i okolici koja je trajala do 23. veljače 1796. godine. Za sedam mjeseci i deset dana, koliko je trajala, od 4.823 stanovnika Iriga, od kuge je oboljelo njih 3.389, a preminulo 2.548, što je činilo 53% stanovništva mjesta. Kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti, austrijske vlasti zabranile su napuštanje zaraženih područja. Oko njih su iskopani šančevi i postavljene straže (sanitarni kordon).
Barokno oblikovan zavjetni spomenik zidan je opekom. Ožbukan je i obojen u bijelo. Dio spomenika, postavljen lijevo od ceste, idući od Rume, izveden je u obliku rimokatoličkog oltara i dekorativnije je obrađen od desno postavljenog spomenika. Naglašen je zidanom ogradom, a pristupni plato patosan je opekom. Na vrhu je postavljen križ s Raspećem Kristovim, a nešto niže su lijevo i desno postavljene dvije skulpture od kamena, u punoj plastici. Smatra se da predstavljaju svetog Roka i svetog Sebastijana, koji su među rimokatoličkim svetiteljima poštovani kao zaštitnici zdravlja. Dio spomenika postavljen desno od ceste izveden je u vidu postamenta s centralno postavljenim stupom i dvije baze lijevo i desno. Sačuvane stare fotografije svjedoče da je na vrhu stupa nekada postojala široka, niska vaza. Spomenik je dva puta obnavljan tijekom XIX. i XX. stoljeća o čemu svjedoče zapisi na njemačkom jeziku, na ukupno četiri ploče na dijelu kompleksa u vidu oltara. Tekst na zavjetnoj ploči ispod križa s Raspećem Kristovim u prijevodu glasi: »Za zahvalnu uspomenu mjesta Rume pošteđenog od kužne zaraze, koja je u okolini bjesnela 1795. i 1796. godine sagrađen, a 1858. godine obnovljen darežljivim prilozima rumskih esnafa i drugih župljana. Ponovo popravljen 1941. godine«. Zapisi na ostale tri ploče na donjem dijelu spomenika svjedoče o obnavljanjima 1899. i 1937. godine. Konzervatorski radovi na obnovi spomenika izvedeni su 2011. godine sredstvima AP Vojvodine, po uvjetima i mjerama tehničke zaštite Zavoda za zaštitu spomenika kulture Srijemska Mitrovica.
S. D.

Najave

12. 02. Hrckov Maskenbal

H. R. | 12. veljače 2026.

Novinsko izdavačka ustanova Hrvatska riječ organizira pokladnu zabavu za najmlađe – Hrckov maskenbal.

Hrckov maskenbal bit će održan 12. veljače u velikoj dvorani HKC  Bunjevačko Kolo u Subotici s početkom u 10 sati.

12. 02. Krafnijada u Petrovaradinu

H. R. | 12. veljače 2026.

HKPD Jelačić organizira Krafnijadu koja će biti održana u četvrtak, 12. veljače, u vjeronaučnoj dvorani crkve Uzvišenja Sv. Križa. Početak je u 18 sati.
 

13. 02. Prelo mladeži u Subotici

H. R. | 13. veljače 2026.

Prelo mladeži bit će održano u petak, 13. veljače, u dvorani Dukat (Velebitska 31) u Subotici. Početak je u 20 sati. Goste će zabavljati ansambl Ruže. 
 

14. 02. Solistički koncert na orguljama

14. veljače 2026.

U subotu, 14. veljače u bazilici sv. Terezije Avilske u Subotici s početkom u 20 sati održat će se Solistički koncert na orguljama koji će izvesti Alen Kopunović Legetin.

14. 02. Petrovaradinski karneval

H. R. | 14. veljače 2026.

HKPD Jelačić organizira Petrovaradinski karneval, koji će biti održan u subotu, 14. veljače, s početkom u 13 sati. Karnevalska kolona, kako navode organizatori, kreće od ulaza u Molinarijev park.

15. 02. Prelo sićanja 2026.

H. R. | 15. veljače 2026.

Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo i Katoličko društvo Ivan Antunović iz Subotice organiziraju 16. Prelo sićanja koje će biti održano u nedjelju, 15. veljače.

14. 02. – 15. 02. Mačkare u Golubincima

H. R. | 15. veljače 2026.

Mačkare 2026. bit će održane 14. i 15. veljače u Golubincima, u organizaciji mjesnog HKPD-a Tomislav. 

19. 02. Predstavljanje knjige poezije Miljokaz vlastitosti Katarine Čeliković

H. R. | 19. veljače 2026.

Hrvatska čitaonica Subotica priređuje predstavljanje pjesničke zbirke Miljokaz vlastitosti Katarine Čeliković u četvrtak, 19. veljače s početkom u 18 sati u Gradskoj knjižnici Subotica.

30.01. - 01.06. Snimi kratki film mobitelom o materijalnoj kulturnoj baštini Hrvata u Srbiji

(ZKVH) | 1. lipnja 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata raspisuje nagradni natječaj za učenike srednjih škola

SNIMI KRATKI FILM MOBITELOM O MATERIJALNOJ KULTURNOJ BAŠTINI HRVATA U SRBIJI 

Predstavite materijalnu kulturnu baštinu svoje sredine!

Natječaj traje od 30. siječnja 2026. do 1. lipnja 2026.