Tisuće kamiona iz Srbije od ponedjeljka, 26. siječnja, u blokadi drže granične prijelaze prema zemljama Schengenske zone. Kako je priopćilo JP Putevi Srbije, a pozivajući se na informacije Uprave granične policije, blokirano je 17 prijelaza za izlaz teretnih vozila iz Srbije, a dio njih i za ulazak. Ulaz i izlaz teretnih vozila blokiran je i na prijelazima s Hrvatskom: Bezdan, Bogojevo, Šid, Batrovci, Bačka Palanka. Putnički promet odvija se bez zastoja.
Razlog blokade je pooštren sustav ulaska i izlaska iz Europske unije, prema kome vozači iz zemalja koje nisu članice EU mogu u Schengenskoj zoni boraviti najduže 90 dana u periodu od 180 dana. Odredba koja vozačima ograničava boravak u zoni Schengena postoji od 1985. godine, a problem je počeo 2008. kada je velika grupa zemalja ušla u Schengen, a naročito od ulaska Hrvatske, Bugarske i Rumunjske u sistem.
Osim vozača iz Srbije, u blokadi su i prijevoznici iz Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Tijekom trajanja ove blokade, koja će, kako je najavljeno, trajati najmanje sedam dana, iz Srbije se propuštaju kamioni koji prevoze municiju i žive životinje, a kada je u pitanju ulazak iz Schengenske zone u Srbiju – kamionima koji prevoze žive životinje, lijekove i municiju. Dosljedna primjena EES sistema po kome vozači kamiona u Schengenskoj zoni mogu boraviti najduže 90 dana u periodu od šest mjeseci otežala im je posao, a zbog prekoračenja duljine boravka bilo je i uhićenja i deportiranja.
»A pogotovo je problem što se ulaz, odnosno izlaz, od minute računa kao cijeli dan, što dodatno smanjuje tih 15 dana, koliko bi mjesečno mogli raditi, mi smo dovedeni u situaciju da nema nikakvog ekonomskog interesa. Vozač ne može zaraditi plaću, mi ne možemo pokriti troškove i morali smo stati«, kazao je tijekom blokade za medije predstavnik Udruženja prijevoznika Srbije Neđo Mandić.
Dnevni gubici 55 milijuna eura
Granične prijelaze u blokadi obišao je predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež koji je izjavio da države Balkana zbog blokade imaju dnevnu direktnu štetu od 100 milijuna eura.
»Direktna šteta za Srbiju svakog dana je 55 milijuna eura. Uz to, kompanije koje ne uspiju izvesti robu na vrijeme, plaćaju penale, koji se kreću od 10.000 do 50.000 eura po danu«, rekao je predsjednik PKS-a.
Ekonomist dr. sc. Ljubodrag Savić kazao je za Euronews Srbija da će novi mehanizam kontrole dovesti lančano do niza problema.
»Posljedice mogu biti vidljive i za Srbiju, ali i za zemlje, odnosno poduzeća, kojima je namijenjena roba iz Srbije. Dobro je poznato da je Srbija dosta uključena u privredu Europske unije, prije svega Njemačke. Srbija ima dvosmjeran promet – prije svega kod nas je najveći broj njemačkih tvornica, koje su praktično u takozvanom lancu opskrbe, odnosno komponentaši, koji proizvode za njemačku tvrtku«, kazao je Savić.
Kako kaže, ovi problemi negativno će utjecati na rast BDP-a.
»Dalje, pitanje je hoće li ti ljudi zadržati zaposlene radnike u kompaniji. Ako prijevoznici ne mogu raditi, poslodavci će im u najmanju ruku dati slobodne dane. Pitanje je kako će se ti slobodni dani regulirati u kompaniji. Vidljiv će biti utjecaj na BDP, utjecaj na izvoz, utjecaj na priljev sredstava tih radnika, u smislu poreza i doprinosa, a sve to ide u domaći proračun«, kazao je Savić za Euronews Srbija.
Čeka se Europska komisija
Sistem EES ne uvodi nove mjere, ali je njegova dosljedna primjena za vozače koji dolaze iz zemalja van te zone stvorila probleme. Prema Schengenskim pravilima, državljani zemalja koje ne moraju imati vizu imaju pravo na 90 dana boravka u Schengenskom prostoru u periodu od 180 dana, a svaki duži boravak mora biti pokriven dugoročnom vizom ili nacionalnim aranžmanima.
»Europska komisija prati što se događa s prijevoznicima sa zapadnog Balkana, koji blokiraju teretne prijelaze sa zemljama Schengena, i u kontaktu je s partnerima iz regije i radi na rješenjima njihovih problema«, izjavio je portparol EK Markus Lammert na redovitoj konferenciji za medije.
Kako je kazao, EK je svjesna da neke profesije s visokom mobilnošću, poput kamiondžija, sportaša i umjetnika na turneji, mogu imati potrebu boraviti duže od 90 dana u Schengenu i upravo ta tema u fokusu je Europske komisije.
»Prva kratkoročna mjera koja bi mogla ublažiti sadašnju situaciju jest promjena metodologije obračuna vremena provedenog u Schengen zoni, da se ne računaju dani provedeni u Schengen zoni, već da se računaju minuti, sati, ako treba i sekunde, kao i da se ne računa tzv. pasivna vožnja, a to je čekanje na granicama i spavanje u kamionima«, kazala je prilikom obilaska kamiona na Batrovcima ministrica građevinarstva, prometa i infrastrukture Aleksandra Sofronijević.
Nakon tri dana blokade, kada je završen ovaj tekst, konkretnih pomaka i razgovora nije bilo.
Z. V.
