Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u ponedjeljak da je »realno« očekivati izbore između listopada i prosinca ove godine i nije isključio mogućnost da s izvanrednim parlamentarnim izborima budu i predsjednički.
»Ja neću skratiti mandat, ili ću podnijeti ostavku ili ne, i to je to«, rekao je Vućić za TV Blic, ukazujući tada da se trenutno bavi prije svega sjednicom Vlade održanom prethodnog dana.
Naveo je i da će na razgovor o svim važnim temama pozvati koalicijske partnere, kao i oporbu, jer se, kako je rekao, dijalogom rješavaju problemi u normalnim zemljama. Dodao je kako je uvjeren da se oporba neće odazvati jer ih je već »bezbroj« puta pozivao na razgovor, međutim, kako smatra, oporba ne prihvaća dijalog.
Neizvjesni rezultati izbora
Profesor Fakulteta političkih znanosti prof. dr. sc. Dušan Spasojević ocijenio je za Deutsche Welle da su blok vlasti i blok oporbe relativno ravnopravni.
»Najveća snaga studenata i oporbe je promjena koju smo vidjeli u biračkom tijelu. Blok vlasti i blok oporbe su danas relativno ravnopravni i prvi put ćemo imati izbore na kojima vlast ne samo da može izgubiti izbore, nego bi ih vjerovatno i izgubila. Ali to ne treba nikoga uljuljkati. Ima veoma mnogo vremena do izbora i vlast i dalje ima velike resurse. A više puta je pokazala sposobnost da se izvuče.«
Inače su se, piše DW, masovni prosvjedi koncem 2025. godine uglavnom smirili, a studentski pokret je došao u fazu blagog osipanja i transformacije. Umjesto na prosvjede, fokus su pomjerili na pripremu za izbore. Nakon dugotrajnog procesa izbora kandidata za parlament sada rade na formiranju izbornih štabova, obukama promatrača i oblikovanju programa. Dok jedan dio studenata obilazi građane u kampanji od vrata do vrata, drugi organiziraju akcije poput »Student u svakom selu«.
Profesor Spasojević ocijenio je da će ključni izazov za studentski pokret biti kada budu morali personalizirati listu jer njihovu listu neće činiti studenti, već pojedinci kojima će oni pokloniti povjerenje.
»Bit će izazovno kada se izađe s imenima na listi i kada se podrška koju pokret ima prebaci na konkretne ljude. O njima javnost već ima određene stavove. Ne mislim da je to nerješiv problem, ali će biti ozbiljan test«, ocijenio je Spasojević za DW.
Više lista na izborima
Spasojević smatra i kako jedinstvo svih oporbenih aktera i stvaranje »referendumske atmosfere«, u kojoj bi se biralo između jedne liste vlasti i jedne oporbene liste više nije realno i da će se na izborima, uz liste SNS-a i studentske, pojaviti i drugi politički akteri. U prilog tome ide i to što su pet oporbenih stranaka koncem prosinca formirale front koji u prvi plan ističe proeuropsku orijentaciju. To su Narodni pokret Srbije (NPS), Pokret slobodnih građana (PSG), Srbija centar (SRCE), Stranka slobode i pravde (SSP) i Zeleno-levi front (ZLF), koji su se dogovorili da će raditi na jačanju koordinacije svih pojedinačnih aktivnosti koje poduzimaju prema Europskoj uniji (EU), njenim institucijama i državama članicama.
Politički analitičar Đorđe Vukadinović ocijenio je pak da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić posljednjih mjeseci donekle popravio i stabilizirao svoj položaj u odnosu na protivnike i zaustavio osipanje birača, ali nije bitno popravio rejting. Vukadinović je za dnevni list Danas rekao da je Vučićeva »glavna nada i šansa« da se njegovi politički protivnici dodatno podijele i posvađaju.
»U tom slučaju bi jedan dio antirežimskih birača bio gurnut ili vraćen u apstinenciju, ali to nije mnogo vjerovatno. S druge strane, ne treba ni stvarati atmosferu ‘Gotov’ i ‘Sigurno gubi’, jer ni to nije sasvim točno, a može čak biti i kontraproduktivno«, kazao je Vukadinović.
J. D.
