Višegodišnja suša natjerala je poljoprivrednike da se okrenu ozimim kulturama, jer ipak u zimskom razdoblju ima više vlage i tako se može ostvariti ekonomski isplativ prinos. Ono što narednih tjedana čeka ratare je prihrana usjeva. Poljoprivredna savjetodavna i stručna služba Subotica je od 2013. godine počela u široj praksi koristiti N-min metodu za davanje preporuka za prihranu ozimih usjeva i tim povodom razgovarali smo s ravnateljem Damirom Vargom.
Metoda N-min u ispitivanju tla
U primjeni ove metode oslanja se prije svega na oglede i primijenjena istraživanja na oglednom polju, kao i na povratne informacije dobivene od poljoprivrednih proizvođača.
»Odlučujući iskorak u istraživačkom radu bila je spoznaja da se za određivanje sadržaja dušika, uglavnom u obliku nitrata, može iskoristiti sloj tla do dubine od 100 cm. Do tada se pretpostavljalo da je dovoljno ispitati samo gornji oranični sloj zemlje do dubine od 20 cm. Na primjeru ozime pšenice pokazano je da se rezerve nitrata prisutne u donjim slojevima tla također mogu u potpunosti apsorbirati od usjeva. Budući da je dušik jedan od najvažnijih elemenata jer ima najznačajniji utjecaj na prinos, bez njega biljka ne može završiti svoj životni ciklus. Dušik (N) spada u skupinu esencijalnih makrohranjivih elemenata, što znači da je u biljkama zastupljen s više od 0,1% u suhoj biljnoj tvari. Dušik se u prirodi nalazi u elementarnom obliku kao sastojak zraka, zatim kemijski vezan u organskoj tvari biljaka i životinja te u obliku soli. U tlu se oko 95% N nalazi u organskom, a oko 5% u mineralnom obliku i oni čine ukupni dušik. Taj mineralni oblik mijenja se iz godine u godinu. Ovisi o sadržaju humusa, mineralizaciji, količini oborina, žetvenim ostacima, te o tome koja je biljna vrsta bila zastupljena u prethodnim razdobljima. Mineralizacija je proces u kojem se razgrađuju žetveni ostaci i organska tvar pod utjecajem mikroorganizama i uz pomoć vode. Ukoliko nema vode i temperature su niske, mineralizacija je usporena i obrnuto. Biljke za svoju ishranu koriste mineralni dušik, i upravo zato se prihrana ozimih usjeva smatra jednom od najvažnijih agrotehničkih mjera u proizvodnji ozimih usjeva«, uvodi nas u razgovor Damir Varga.
Naglasio je kako se često u širokoj proizvodnji prihrana ozimih usjeva olako shvaća i velike količine gnojiva bacaju se napamet, što opet za posljedicu može imati pothranjenost ili prehranjenost usjeva. U oba slučaja posljedica je gubitak prinosa, a u slučaju rasturanja više gnojiva od potrebnog javlja se i financijski gubitak te potencijalna opasnost od ispiranja nitrata u podzemne i površinske vode. Ističe kako je poznavanje ukupnog sadržaja dušika pokazatelj potencijalne plodnosti tla i ukazuje na potencijal mineralizacije tla, odnosno na to koliko možemo očekivati da će se dušika mineralizirati tijekom vegetacije usjeva. Sa stajališta primjene dušičnih gnojiva mnogo je važnije poznavati količinu mineralnog, odnosno nitratnog dušika u tlu. Biljka dušik usvaja u obliku nitratnog iona i manjim dijelom u obliku amonijskog iona i zato se za potrebe racionalne gnojidbe ozimih strnina dušikom u proljetnoj prihrani koristi N-min metoda koju PSSS Subotica primjenjuje. Varga ističe kako je pravilno određivanje sadržaja nitrata u tlu bilo od suštinskog značaja kako bi se izbjegla nedovoljna ili prekomjerna gnojidba usjeva. Pored ekonomske štete izazvane smanjenjem prinosa usjeva, visoke razine nitrata u povrću i podzemnim vodama kao posljedica prekomjerne gnojidbe promatrane su sve kritičnije sa zdravstvenog i ekološkog stajališta.
»N-min metoda se zasniva na mjerenju rezidualnog dušika u tlu kao osnove za doziranje potrebne količine dušika gnojivima. Pri tome rezidualni dušik u tlu (uglavnom nitratni) u zoni korijenovog sustava ostaje od primjene gnojiva pod predusjev ili nastaje mineralizacijom žetvenih ostataka, ili u tlo dospijeva oborinama. Da bi se mogla uraditi preporuka gnojidbe, uzorci tla za N-min analizu moraju se uzeti do dubine tla gdje korijen može prodrijeti. Dušik dostupan biljkama je veoma pokretan u tlu i pomiče se u dublje slojeve kada pada kiša, a prenosi se na površinu kapilarnim djelovanjem kada se zagrije. Radi mjerenja rezidualnog dušika, 7-10 dana ranije od planirane prihrane ili predsjetvene gnojidbe, tijekom zimskih ili proljetnih mjeseci uzimaju se uzorci tla. Otprilike potencijal mineralizacije u našim uvjetima tijekom vegetacije ozime strnine je između 30 i 40 kilograma, ovisno o tlu i godini. Za ozime usjeve uzorci se uzimaju s dubine od 0-30 cm, 30-60 cm i 60-90 cm i u svakom sloju se utvrđuje količina nitratnog dušika. Mi koristimo nitraček trake s optičkim čitačem, što je suvremenija i brža metoda od laboratorijske analize. Prije nego što smo počeli raditi ove analize, bilo je nezamislivo da se usjevi ne prihranjuju. Bacalo se umjetno gnojivo napamet, otprilike se znalo koristiti 100 kilograma uree i 100 kilograma amonijevog nitrata po katastarskom jutru, to je bilo pravilo. Onda smo utvrdili da na nekim parcelama nije bilo potrebno raditi prihranu i da je proizvođač imao isti prihod od 9 tona bez ikakvih troškova za umjetno gnojivo. Dušik je specifičan element, nije dobro ni kada je u višku, a ni u manjku. Ukoliko imate višak, biljke su bujne, vegetativna masa raste, što je veća biljka – ima veću transpiracijsku površinu i zahtijeva više vode, što u sušama predstavlja problem. S druge strane, ukoliko ima nedovoljno dušika, biljka se ne može dovoljno razvijati i ne može ostvariti očekivani prinos«, nastavlja Damir Varga.
Rezultati analiza
On objašnjava kako jedan uzorak može da pokriva oko 20 hektara, naprave se tri do četiri uboda sondom, što je potpuno zadovoljavajuće ukoliko je parcela ravna.
»Ove godine također smo nastavili s analizama, do 21. siječnja urađeno je oko 120 uzoraka s 2.800 hektara, uzorkovane su parcele zasađene pšenicom, uljanom repicom i ječmom. Ono što možemo reći, sadržaj vlage u površinskom sloju tla od 0 do 30 cm je ove godine oko 27%, što je daleko više nego u prethodne dvije godine. To je razumljivo jer smo imali oborine kiše i snijega, ali ono što je izrazito negativno je sadržaj vlage u donjem sloju koji je oko 19%, što je 2-3% manje nego u prethodne dvije godine. Nikada se još nije dogodilo da sonda ne može prodrijeti do 90 cm dubine, stane na nekih 80 cm, dalje ne može jer je previše suho i tvrdo. Ukoliko bude oborina kao prošlog proljeća, očekujem da će se vlaga ipak infiltrirati u te dublje slojeve. Ove godine se iz analiza vidi da je sadržaj dušika veći nego prije, recimo na parcelama pod pšenicom ga ima oko 160 kilograma po hektaru, dok je prošle godine bilo 130, a pretprošle oko 115 kilograma. Kada je riječ o usjevima, najmanji sadržaj dušika je na parcelama gdje je uljana repica i iznosi oko 75 kilograma po hektaru, a kod ječma je oko 120 kilograma. Iz tog razloga, svaka kultura zahtijeva različitu količinu gnojiva. Za gnojidbu uljane repice potrebno je oko 43 do čak 128 kilograma dušičnog gnojiva po hektaru, 2/3 uzoraka kreće se u rasponu od 85 do 128 kilograma. Ukoliko se primijeni oko 90 do 100 kilograma čistog dušika za prihranu uljane repice, neće biti velika greška kod proizvođača, a to govorim za one koji nisu uradili analizu. Tako velika količina dušika zahtijeva da se prva prihrana odradi što ranije, krajem siječnja – početkom veljače. Urei je potreban određeni period za transformaciju do amonijskog, a kasnije oksidaciju do nitratnog oblika i tako bude pristupačna biljkama. Kasnije u proljeće radi se korektivna prihrana s amonijevim nitratom i amonijevim sulfatom, to je za kasniji dio vegetacije kako bi se biljka osigurala dušikom«, govori nam Varga.
Kako kaže, za pšenicu otprilike oko 20% površine nije potrebno raditi prihranu. Što se tiče predusjeva pšenici, analize pokazuju da tamo gdje je bila uljana repica i kukuruz treba najmanje dušika za prihranu i iznosi oko 30 kilograma po hektaru.
»Gdje je pšenica u monokulturi potrebno je dati između 55 i 75 kilograma, a negdje i do 98 kilograma. Dakle, za pšenicu se kreće od 0 do 98 kilograma čistog dušika. Za ječam, na 1/3 parcela nije potrebno raditi prihranu, na 1/3 parcela količina je oko 60-70 kilograma amonijevog nitrata po hektaru, a na ostalima je potrebno oko 50-60 kilograma čistog dušika po hektaru. Ječam je problematičan, ukoliko ima previše dušika dođe do ranog polijeganja i prinos se umanjuje oko 30%. Ako dođe do kasnog polijeganja, gubitak je oko 10%. Da bi se izbjegli gubici, potrebno je uraditi analize, a one su mnogo jeftinije od ukupnih gubitaka po hektaru. Ono što je još potrebno reći je da dušika ima u prva dva sloja, najviše u drugom sloju. Najbolji raspored dušika je kada raste s dubinom. Mi ove godine imamo obrnutu situaciju, puno u prvom, još više u drugom, a najmanje u trećem sloju tla, što može biti problem. U svibnju ćemo moći vidjeti hoće li godina biti rodna ili ne, a sve ovisi o proljetnim padalinama«, zaključuje Damir Varga.
Ivan Ušumović
