Priroda i društvo

Tri lica jedne zemlje

Pitam se postoje li ljudi koji ne bi željeli putovati po cijelom svijetu, vidjeti sve destinacije, upoznati sve kulture, plemena, susresti sve vrste životinja, putovati svim prijevoznim sredstvima, obići cijeli planet. Odmah se potom nameće pitanje kako je to moguće? Onda se pitam postoji li neki izazov na koji bih ja mogla odgovoriti s »ne«. Naravno, isključujući bilo kakvo loše iskustvo. Postoje stvari koje me ne privlače. Na primjer, tu je nogomet. Ne volim gledati nogomet, ali da mi netko ponudi da putujem po svijetu i idem na razne nogometne utakmice, pristala bih bez razmišljanja. Putovanja se vole. Putovanja se žive.
Postoje destinacije koje osvajaju na prvi pogled i one koje se polako uvlače pod kožu. Meksiko pripada ovoj drugoj skupini. To nije zemlja koju je dovoljno obići, fotografirati i prekrižiti na popisu želja, to je mjesto koje se mora doživjeti svim osjetilima. Mirisima, bojama, zvukovima i ritmom svakodnevice koji je istodobno kaotičan i smirujući.
Prvi dojam o Meksiku često je bučan. Gradovi su veliki, ulice žive, glazba dopire iz svakog kuta. No već nakon nekoliko dana postaje jasno da ispod te vanjske slojevitosti postoji duboka, gotovo meditativna smirenost. Ona se osjeća u dugim razgovorima, u sporom objedovanju, u ritualima koji su dio svakodnevnog života i u osjećaju da vrijeme ovdje ima drugačiji tok.

Urbana prošlost

Ciudad de México savršen je uvod u tu priču. Jedan od najvećih gradova na svijetu iznenađuje količinom zelenila, muzeja i kvartova u kojima se živi, a ne samo prolazi. Roma, Condesa ili Coyoacán nude sasvim drugačiju sliku metropole, onu u kojoj se pije kava satima, šeta parkovima i razgovara bez žurbe. Ovdje prošlost nije zatvorena u muzeje, nego je dio urbanog tkiva, vidljiva na svakom koraku.
Južnije, u Oaxaci, Meksiko pokazuje svoje možda najautentičnije lice. To je regija snažnog identiteta, ponosna na svoje autohtone korijene, zanate i gastronomiju. Tržnice nisu turistička atrakcija, već mjesto susreta, a kuhinja je odraz povijesti i strpljenja. Mole, složeni umak koji se priprema satima, savršena je metafora ove zemlje, ništa nije jednostavno, ali je duboko smisleno.
Još jedno lice Meksika otkriva se na poluotoku Yucatán, ali daleko od najpoznatijih resorta. Gradovi poput Valladolida ili Meride nude mirniji, svakodnevni pogled na regiju u kojoj su majanski korijeni i dalje snažno prisutni. Ovdje se dani provode u hladu kolonijalnih ulica, u razgovorima na tržnicama i kupanju u cenotama, prirodnim vapnenačkim bazenima skrivenima u džungli. To je iskustvo koje spaja prirodu, povijest i tišinu, daleko od masovnog turizma.

U ritmu valova

Na pacifičkoj obali, u mjestima poput Puerto Escondida, Zipolitea ili Mazuntea, Meksiko se dodatno usporava. Ovdje nema velikih hotelskih lanaca ni strogo isplaniranih redoslijeda. Život se odvija prema ritmu valova, a dani prolaze između jutarnje kave, dugih šetnji uz more i zalazaka sunca koji se ne fotografiraju, nego pamte. Ta jednostavnost, gotovo nenametljiva, često ostavlja najdublji trag.
Jedan od skrivenih aduta Meksika jest način na koji prošlost živi u sadašnjosti. Majanski i astečki tragovi nisu samo arheološka nalazišta, već dio jezika, običaja i svakodnevnih navika. Ta neprekinuta veza daje zemlji dubinu koja se osjeti, čak i kada se ne može točno objasniti riječima.
Meksiko danas privlači putnike željne stvarnih iskustava, one koji traže više od lijepih fotografija. U vremenu kada putujemo češće, ali pliće, ova zemlja podsjeća da pravo putovanje traži vrijeme, otvorenost i spremnost na usporavanje. Jer Meksiko se ne obilazi, on se doživi. I upravo u tome leži njegova najveća vrijednost.
Gorana Koporan

Najave

12. 02. Hrckov Maskenbal

H. R. | 12. veljače 2026.

Novinsko izdavačka ustanova Hrvatska riječ organizira pokladnu zabavu za najmlađe – Hrckov maskenbal.

Hrckov maskenbal bit će održan 12. veljače u velikoj dvorani HKC  Bunjevačko Kolo u Subotici s početkom u 10 sati.

12. 02. Krafnijada u Petrovaradinu

H. R. | 12. veljače 2026.

HKPD Jelačić organizira Krafnijadu koja će biti održana u četvrtak, 12. veljače, u vjeronaučnoj dvorani crkve Uzvišenja Sv. Križa. Početak je u 18 sati.
 

13. 02. Prelo mladeži u Subotici

H. R. | 13. veljače 2026.

Prelo mladeži bit će održano u petak, 13. veljače, u dvorani Dukat (Velebitska 31) u Subotici. Početak je u 20 sati. Goste će zabavljati ansambl Ruže. 
 

14. 02. Solistički koncert na orguljama

14. veljače 2026.

U subotu, 14. veljače u bazilici sv. Terezije Avilske u Subotici s početkom u 20 sati održat će se Solistički koncert na orguljama koji će izvesti Alen Kopunović Legetin.

14. 02. Petrovaradinski karneval

H. R. | 14. veljače 2026.

HKPD Jelačić organizira Petrovaradinski karneval, koji će biti održan u subotu, 14. veljače, s početkom u 13 sati. Karnevalska kolona, kako navode organizatori, kreće od ulaza u Molinarijev park.

15. 02. Prelo sićanja 2026.

H. R. | 15. veljače 2026.

Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo i Katoličko društvo Ivan Antunović iz Subotice organiziraju 16. Prelo sićanja koje će biti održano u nedjelju, 15. veljače.

14. 02. – 15. 02. Mačkare u Golubincima

H. R. | 15. veljače 2026.

Mačkare 2026. bit će održane 14. i 15. veljače u Golubincima, u organizaciji mjesnog HKPD-a Tomislav. 

19. 02. Predstavljanje knjige poezije Miljokaz vlastitosti Katarine Čeliković

H. R. | 19. veljače 2026.

Hrvatska čitaonica Subotica priređuje predstavljanje pjesničke zbirke Miljokaz vlastitosti Katarine Čeliković u četvrtak, 19. veljače s početkom u 18 sati u Gradskoj knjižnici Subotica.

30.01. - 01.06. Snimi kratki film mobitelom o materijalnoj kulturnoj baštini Hrvata u Srbiji

(ZKVH) | 1. lipnja 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata raspisuje nagradni natječaj za učenike srednjih škola

SNIMI KRATKI FILM MOBITELOM O MATERIJALNOJ KULTURNOJ BAŠTINI HRVATA U SRBIJI 

Predstavite materijalnu kulturnu baštinu svoje sredine!

Natječaj traje od 30. siječnja 2026. do 1. lipnja 2026.