U nakladi NIU Hrvatska riječ nedavno je objavljeno prozno djelo Žig autora Mirka Kopunovića (Subotica, 1952.). Autor sam djelo određuje kao »romansiranu memoarsku prozu«, odnosno kao hibrid romana i memoara, budući da se u djelu prepliću fikcija i faktografsko.
Kako autor navodi u završnoj napomeni, u ovome djelu većina likova postojali su ili još postoje, premda su događaji u kojima oni u djelu sudjeluju dijelom stvarni, a dijelom umjetnički osmišljeni. Radnja se odvija u rasponu od kraja 80-ih godina do druge dekade 21. stoljeća, s naglaskom na turbulentne 90-te godine 20. stoljeća. Kroz Kopunovićevo djelo kreće se niz stvarnih osoba iz Subotice: pjesnika, književnika, novinara, profesora, društveno angažiranih tijekom 90-ih godina. Autor je knjigu posvetio upravo jednom od njih, svojem prijatelju i glavnom liku romana Vojislavu Sekelju (1946. – 2017.). Osim što je bio poznati književnik, Sekelj je dugo vremena bio i glavni urednik dvotjednika Žig koji je izlazio od 1994. do 2001. u Subotici (događanja u uredništvu i oko njega čine najveći dio romana, te se tu može tražiti i inspiracija za naslov djela).
»Kako sačuvati identitet (vlastiti i vlastitoga naroda), kako biti i ostati slobodan i svoj, kako sačuvati empatiju i lijepu, toplu ljudsku riječ kada bujaju rat, nasilje, ratna propaganda, neprijateljstva i razdori – samo su neka od velikih pitanja kojima se bavi ovo Kopunovićevo djelo«, navodi u pogovoru urednica knjige Klara Dulić Ševčić.
Devedesete i previranja
Žig je podijeljen u četiri dijela: Drugarska se pjesma ori, Digni glavu dok je imaš, Tragom didinog dide dida i Kad angelusi odzvone.
Prvi dio knjige donosi sjećanja na dio obiteljske priče naratora i vrijeme socijalizma do početaka raspada toga sustava.
»Osobito se ovdje ukazuje na zlo koje narasta i zaprepašćuje čovjeka te pred kojim čovjek nema adekvatne odgovore«, bilježi Dulić Ševčić.
Već u prvom dijelu pojavljuje se lik Sekelja, kao središnjeg protagonista.
Drugi dio Digni glavu dok je imaš započinje izlaskom prvoga broja časopisa Žig, 16. srpnja 1994. godine. Ovdje upoznajemo i članove uredništva. Kroz događanja u uredništvu i unutrašnji monolog naratora čitatelj biva uključen i u ondašnja društvena zbivanja i previranja, osobito u zajednici ovdašnjih Hrvata. Kroz događanja u Žigu otvaraju se i pitanja medijske slobode i slobode govora, novinarske etike i principa.
»Kroz konkretne dokumente i isječke iz Žiga, ali podjednako i kroz dijaloge i unutrašnje borbe koje vode književni likovi inspirirani stvarnim osobama, kao i epizode koje su se doista dogodile i imale svoje posljedice, ali s većim vremenskim odmakom, autor donosi niz tema koje pred čitateljem današnjice još uvijek izazivaju zanimanje«, navodi Dulić Ševčić.
I simbolički zatvarajući priču do kraja, segmenti Tragom didinog dide dida i Kad angelusi odzvone bave se sudbinom i smrću dijela protagonista – od Gize i Antuna (iz naratorove obiteljske priče) do glavnoga lika Vojislava Sekelja Belice.
Priča o otporu
»Kopunović kroz svojega naratora, ali i kroz njegov dijalog s Belicom i drugim likovima nastoji pružiti čitatelju jedno podsjećanje, a bez nekakve naknadne pameti, na teška i neizvjesna vremena kada se u njegovoj rodnoj Subotici, ali i cijeloj državi prelamalo nešto veliko, kada su cijelo društvo i civilizacija bili na skliskome terenu nepromišljenih i ostrašćenih odluka vladajućih. Kontekstualno promatrajući, priča o Žigu jest priča o otporu, vrlo konkretnome i opipljivome, s također vrlo opipljivim rezultatima i posljedicama. Kopunovićev je dobar izbor što je dopustio, ipak, da ‘gorki talog iskustva’, otjelotvoren i neizbježan u faktografskim elementima, dobije osvježenje i nadopunu u obliku fikcijske nadgradnje«, navodi Dulić Ševčić.
Po cijeni od 800 dinara, roman Žig može se kupiti u prostorijama NIU Hrvatska riječ u Subotici (Preradovićeva 11), a moći će se nabaviti i na promocijama koje slijede. Knjiga je tiskana potporom Ministarstva kulture Republike Srbije.
H. R.
