Otvorenje HNK2 i obnovljenog Atelijera Meštrović, uspjeh hrvatskog filma Čovjek koji nije mogao šutjeti, novi prijevod Biblije, uvođenje Kulturne iskaznice za mlade te niz programa u povodu 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva, obilježili su 2025. godinu u području kulture.
Tijekom 2025., koju je Hrvatski sabor proglasio godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva, održan je niz kulturnih događaja i znanstvenih skupova kojima je prikazan kontinuitet hrvatske državnosti, kulture i jezika.
Središnji događaj obilježavanja bila je izložba U početku bijaše kraljevstvo u Galeriji Klovićevi, koja je s više od 400 artefakata predstavila ključne trenutke hrvatske povijesti od doseljenja Hrvata do 1925. godine.
Izložba u Etnografskom muzeju u Zagrebu ponudila je suvremenu interpretaciju predaje o krunidbi kralja Tomislava, u splitskoj palači Milesi mogla se pogledati izložba posvećena spomeniku kralju Tomislavu u Zagrebu, djelu Roberta Frangeša Mihanovića, a u Arheološkom muzeju u Splitu koncem godine otvorena je izložba posvećena splitskim crkvenim saborima 925. i 927. godine. Objavljen je i niz knjiga, pa je tako Školska knjiga objavila povijesni roman Hrvoja Hitreca Rex Croatorum Tomislav, a Matica hrvatska knjigu na engleskome jeziku Tomislav, Croatia’s First King – A Journey into Croatia’s Medieval Past, 1100 Years On, koju je uredila Mirjana Polić Bobić.

Nastavak obnove muzeja

Obnova od potresa zagrebačkih muzeja i izložbenih prostora nastavila se i u 2025., no pred sam kraj godine jedan od njih je i otvoren – gornjogradski Atelijer Meštrović koji donosi novi stalni postav utemeljen na ostavštini jednog od najvećih hrvatskih umjetnika Ivana Meštrovića.
Unatoč tome nije manjkalo izložbenih aktivnosti u muzejima i galerijama koje su postavljale izložbe umjetnika svih generacija i izričaja i nerijetko su se izmjenjivale u tjednom ritmu.
Galerija Klovićevi dvori ugostila je i monografsku izložbu ove godine preminulog kipara Mire Vuce, koja je nakon duljeg razdoblja donijela presjek više od pedeset godina njegova stvaralaštva.
Muzej suvremene umjetnosti priredio je veliku retrospektivnu izložbu Andreje Kulunčić Činiti svijet boljim mjestom, prvu cjelovitu samostalnu prezentaciju njezina društveno angažiranog opusa.
Art Explora Festival, putujući festival u suradnji s lokalnim institucijama diljem Mediterana na prvom svjetskom brodu-muzeju, prvi put pristao je i u Hrvatskoj, u Rijeci, a njegove je brojne programe posjetilo oko 21 tisuću posjetitelja.
U istom gradu, u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti, bila je otvorena i izložba Mirka Ilića Time After Time After Time, koja je predstavila njegove radove s područja grafičkog dizajna, ilustracije i stripa nastale od druge polovice sedamdesetih do danas.

Filmska produkcija

Najveći međunarodni uspjeh hrvatskog filma u protekloj godini ostvario je kratkometražni igrani film Čovjek koji nije mogao šutjeti Nebojše Slijepčevića, koji je nakon osvojene Zlatne palme u Cannesu 2024., prve za hrvatski film od osamostaljenja, bio nominiran i za Oscara u kategoriji kratkog filma.
Najgledaniji hrvatski film koji je 2025. prikazan u kinima je, prema podacima web stranice box office hr., Drugi dnevnik Pauline P. Nevena Hitreca, sa 71.598 tisuća gledatelja.
Nakon njega slijedi 260 dana Jakova Sedlara, sa 63.814 gledatelja, a na trećem je mjestu igrano-dokumentarni film Fiume o morte Igora Bezinovića, koji je pogledalo 38.579 tisuća ljudi, čime je postao najgledaniji hrvatski dokumentarac od osamostaljenja Hrvatske.
Svjetsku premijeru imao je na festivalu u Rotterdamu gdje je osvojio glavnu nagradu festivala i nagradu kritike FIPRESCI, a konkurira i za nagrade Europske filmske akademije, kao najbolji europski te dokumentarni film. Bio je i hrvatski kandidat za Oscara.

Otvorenje HNK2 

Jedan od najvećih kulturnih događaja u 2025. bilo je otvorenje nove scene Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu – HNK2 u Adžijinoj ulici, čime je riješen desetljetni problem nedovoljnoga kapaciteta matične zgrade.
Nova suvremena pozornica svečano je otvorena 3. studenoga programom Slava umjetnosti 2.0, kao interpretacijom programa kojim je otvorena i zgrada matičnog kazališta 1895. godine.
HNK2 ima oko 320 mjesta s pomičnim tribinama, na novoj će se pozornici izvoditi premijerne i reprizne dramske predstave, komornije opere i suvremeni baleti, a omogućit će i gostovanja.
Zagrebački je teatar u povodu 130. obljetnice dobio i bogatu monografiju Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu koja na 750 stranica prikazuje povijest toga kazališta i njegove dosege od vremena kada je osnovano pa sve do danas.
I Zagrebačko gradsko kazalište Komedija, u povodu 75. obljetnice djelovanja, dobilo je bogatu monografiju koja na 332 stranice dokumentira povijest jednoga od najprepoznatljivijih zagrebačkih kazališta.
Na kraju godine pola stoljeća suradnje obilježavaju Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog i Kazalište Komedija programom Praznik mjuzikla kojim žele podsjetiti na neke od najvažnijih trenutaka iz svoje povijesti, uz ostalo 50 godina od praizvedbe prve hrvatske rock-opere Gubec-beg.
Veliku obljetnicu, 140 godina postojanja, obilježio je i HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci petodnevnim programom koncem rujna u kojemu su se publici predstavila sva četiri kazališna ansambla.

Novi hrvatski prijevod Biblije

Posebno vrijedan nakladnički pothvat u 2025. je objavljivanje novoga hrvatskoga prijevoda Biblije, koju su uredili Božo Lujić i Mato Zovkić. Riječ je o prvom cjelovitom katoličkom prijevodu Svetoga pisma prevedenom izravno s izvornika – hebrejskoga, aramejskoga i grčkoga – oblikovanom tako da bude vjeran izvorniku, a istovremeno pristupačan suvremenom čitatelju. Na prijevodu su radila 23 prevoditelja, pri čemu je Božo Lujić uredio knjige s hebrejskog i aramejskog, a Mato Zovkić knjige s grčkog jezika. Redaktor za hebrejski jezik bio je Kotel Da-Don, dok su hrvatsku jezičnu stilizaciju obradili Marko Alerić i Boris Beck. Novi prijevod Biblije objavili su Hrvatsko biblijsko društvo iz Zagreba, splitska nakladna kuća Verbum i Naša ognjišta iz Tomislavgrada.
Brojna nova izdanja hrvatski su nakladnici tradicionalno, uz mnoga zapažena gostovanja, predstavili na nizu književnih festivala i sajmova, od Zagreb Book Festivala i Panonskog festivala knjige u Osijeku u svibnju, Festivala europske kratke priče u lipnju, Festivala svjetske književnosti, riječkoga Vriska i splitskoga Mediteranskog festivala knjige u rujnu, pa sve do vrhunca nakladničke sezone u studenome na Interliberu i Sajmu knjige u Puli.

Kulturna iskaznica za osamnaestogodišnjake

Kultura će odsada biti dostupnija osamnaestogodišnjacima zahvaljujući programu Kulturne iskaznice u sklopu kojega će dobiti vaučer od 100 eura koji će moći iskoristiti za kulturne programe po svojem izboru.
Njime će moći kupiti knjigu, ulaznicu za kino, kazalište, izložbu, koncert klasične ili jazz glazbe, pretplatiti se na dnevne novine i slično.
Ministarstvo kulture i medija uvelo je Kulturnu iskaznicu kako bi mladu generaciju privuklo kulturi i učinilo je dostupnijom u svim dijelovima Hrvatske. Njezinim se uvođenjem, isto tako, potiče one koji stvaraju kulturne sadržaje da se približe toj dobnoj skupini.
(Hina)