Još jedna godina je pred nama. Obično ljudi početkom nove godine donose nove odluke, planiraju kako će i što u svom životu popraviti, promijeniti… No, mali je broj onih koji se tog pridržavaju tijekom cijele godine. Stoga, novogodišnje odluke najčeće ostanu samo na papiru ili u mašti, a stvarnost nam često ostane gotovo ista. 
Dočekivanje Nove godine u svijetu simbolizira zaboravljanje starih briga i pogled u budućnost, no, kada je počela proslava Nove godine? Tko ju je prvi slavio i kako? 
Svi narodi koji koriste kalendar slave i vesele se Novoj godini. Neki tvrde da su Kinezi prvi slavili Novu godinu, drugi pak govore da su to bili stari Germani ili Rimljani ili Babilonci. 
Povijest proslavljanja Nove godine nije pouzdano utvrđena, ali vjeruje se da su Babilonci bili prvi koji su slavili Novu godinu i to još prije 4000 godina. Proslava je počinjala 23. ožujka, a trajala je čak 11 dana i svaki se dan drugačije slavio.
Povijesni podaci govore kako su stari Germani počeli slaviti Novu godinu kao obilježje promjene godišnjih doba. Zima u njihovoj zemlji počinje otprilike sredinom studenoga, a to je bilo doba kad su stanovnici sakupljali žetvu. Budući da su se tada svi okupljali radosni zbog obavljene žetve i odmora koji je nastupao, veselili su se, pa je tako i nastao njihov blagdan, početak Nove godine, premda je mjesec bio studeni. 
Rimljani su također slavili Novu godinu, ali se njihov kalendar mijenjao sa svakim novim vladarom, sve dok imperator Julije Cezar, 36. godine prije Krista, nije odredio 1. siječanj za početak Nove godine. Inače nova godina je kod Rimljana bila posvećena Janusu, bogu s dva lica od kojih jedno gleda naprijed, a drugo unatrag. Za njih je Nova godina predstavljala simbol početka novoga života i novih nada za budućnost. Možemo reći da se ovaj običaj i značenje koje se pridavalo Novoj godini zadržalo sve do danas. Zbog toga i mi dočekujemo Novu godinu veseli i sretni, jer se nadamo da će nam donijeti sve najljepše i da će biti puno bolja nego prošla.
Za katolike i protestante novogodišnja je noć uspomena na svetog Silvestra, 34. papu nakon sv. Petra, prvog koji je preminuo prirodnom smrću, 31. prosinca 335. godine. 
U Europi se 1. siječanj slavi od 7. stoljeća, a javno ga se počelo slaviti u Francuskoj tek 1563. godine. Rusi su sve do 10. stoljeća slavili Novu godinu 1. ožujka, kao dolazak proljeća. Slavili su u čast Sunca a njihovi obredi su imali magijsko značenje.
Danas nemamo niti magije, niti nekakvih velikih promjena u slavlju Nove godine. Obilježili smo ju, dočekali, a sada sve one izgovorene želje, čestitke, trebalo bi staviti u praksu, pa neka one ne budu samo puste riječi koje ste izgovorili, nego pokušajte dati sve od sebe da budu i stvarne. Budite jedni drugima na radost cijele godine, ne samo 1. siječnja. 
Ž. V.