U godinu 2025. Srbija ulazi opterećena društvenim i političkim previranjima, masovnim prosvjedima i blokadama fakulteta nakon pada nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu kada je život izgubilo 15 osoba.
U tom kriznom političkom i društvenom kontekstu s dvije radikalno suprotstavljene strane odvijao se tijekom cijele godine i još se nije razriješio sukob među liderima hrvatske nacionalne manjine, kako između predsjednice Hrvatskog nacionalnog vijeća i zastupnice u Hrvatskom saboru Jasne Vojnić i predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i potpredsjednika pokrajinske Vlade Tomislava Žigmanova, tako i unutar same političke stranke DSHV-a.
U Hrvatskoj je koncem godine održan prvi krug predsjedničkih izbora na kojoj je uvjerljivu premoć dobio dotadašnji predsjednik Zoran Milanović (49,09% glasova), a u drugi krug s njime je ušao kandidat Hrvatske demokratske zajednice Dragan Primorac (19,35%) kojeg je podržao i Demokratski savez Hrvata u Vojvodini.
Hrvatsko nacionalno vijeće u novu godinu je ušlo s novim predsjednikom Izvršnog odbora HNV-a Marinkom Katićem, koji je na tom mjestu zamijenio Karolinu Bašić koja je podnijela ostavku na to mjesto 17. prosinca, a postavljena za v. d. ravnateljicu NIU Hrvatska riječ 19. prosinca.
»Dužnost za koju sam predložen vidim kao menadžerski posao. Mnogo kapitalnih projekata nas čeka«, rekao je Katić i poručio da će raditi na uspostavljanju mnogo većeg povjerenja između HNV-a i udruga.
SIJEČANJ
Zaklada Jelačić: Upravitelj Zaklade ban Josip Jelačić u Petrovaradinu Goran Kaurić rekao je za Hrvatsku riječ da su radovi na samoj kući jednim dijelom završeni, »prije svega grubi građevinski radovi koje je kao nadzor provodio Zavod za zaštitu spomenika kulture Grada Novog Sada«. Rekao je i da »tempo radova nije bio zadovoljavajući i da ćemo svakako u razdoblju koje je ispred nas skupa s HNV-om sigurno ubrzati radove i potruditi se da do konca ove godine kuća bana Jelačića bude u funkciji«.
Intervju: Predsjednik DSHV-a i ministar u drugom mandatu u Vladi Srbije Tomislav Žigmanov je već u intervjuu u prvom broju tjednika u novoj godini naznačio postojanje sukobljenih koncepcija rekavši kako: »politička filozofija DSHV-a počiva na načelu da naše ambicije ne smiju stati na dopadljivom predstavljanju i razvoju naših institucionalnih okvira (neki puta čak i upitnih sadržaja!), već da moraju smjerati na daleko veću zahtjevnost – stvoriti razvijenu komunalnu ili cestovnu infrastrukturu, osigurati bolje i dostupnije socijalne usluge i raditi na razvoju gospodarstva«.
Drugi mandat: Zoran Milanović osvojio je 12. siječnja novi petogodišnji predsjednički mandat s čak 74,68% glasova.
Uvrede: Tijekom prosvjeda učestale su uvrede na račun prosvjednika i blokadera koje se naziva »ustašama« i hrvatskim plaćenicima. DSHV je reagirao priopćenjem u povodu antihrvatskog transparenta u Beogradu kada su studenti iz Zagreba boravili u Beogradu te u povodu objave gradonačelnika Kraljeva u kojoj troje studenata označava kao ustaše: »Takvi postupci unutar naše zajednice stvaraju ogroman pritisak, rezignaciju i neizbježno podsjećanje na vrijeme od 1991. do 1995. godine, kada je javno korištenje svega što ima veze s ustaštvom bilo u funkciji zastrašivanja Hrvata ovdje, što je rezultiralo progonom velikog dijela našeg življa iz Srbije, nasiljem svake vrste te ubojstvima...«. Od gradonačelnika Kraljeva očekuju da povuče izrečene kvalifikacije, a da neprihvatljive kvalifikacije spram Hrvatske trebaju biti javno osuđene kao nedopustive i povučene.
Županije: Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić izjavila je kako je »naša zajednica izuzetno velika, izuzetno živa, ali medijski nevidljiva i to što je Hrvatska zajednica županija započela prošle godine sustavno potporu HNV-u velika je podrška i zamah našoj zajednici«.
»HZŽ je s time što je sakupila jednu svotu novca poduprla krovnu zajednicu Hrvata u Srbiji s istom sumom koliko Srbija izdvaja za naš rad«, rekla je Vojnić.
Generalni štrajk: Studenti u blokadi pozvali su građane Srbije na generalni štrajk, odnosno građansku neposlušnost kroz totalnu obustavu svih aktivnosti 24. siječnja. Dio građana odazvao se pozivu.
Ostavka: Predsjednik Vlade Srbije Miloš Vučević podnio je ostavku 28. siječnja nakon napada na studente u Novom Sadu kada je jedna studentica teže ozlijeđena od strane napadača koji su izišli iz prostorija Srpske napredne stranke.
Narativ protiv Hrvatske: Predsjednica HNV-a i saborska zastupnica Jasna Vojnić rekla je na susretu Konfederacije odbora za poslove Unije parlamenata EU (COSAC) kako se u Srbiji širi narativ »koji nepravedno optužuje Hrvatsku za ‘uzrok’ prosvjeda, što je u potpunosti neutemeljeno i štetno za odnose u regiji. Ovaj narativ može dovesti do destabilizacije i vraćanja u prošlost, a to je nešto što moramo spriječiti«.
Gradonačelnik: Dijelovi govora gradonačelnika Subotice Stevana Bakića s Banijskog prela u Subotici 25. siječnja izazvali su brojne reakcije. Bakić je rekao da su »ustaše ponovo napale našu Srbiju« i da »iza svih ovih događaja stoji hrvatska obavještajna služba«. Ove izjave sutradan su osudili DSHV i HNV pozivajući nadležna državna tijela da reagiraju.
DSHV: »Ove poruke predstavljaju povratak u retoriku prošlosti, ispunjenu neistinitim tvrdnjama, uvredama i otvorenom mržnjom prema Hrvatima«, te »predstavljaju neprihvatljiv napad na dostojanstvo i sigurnost hrvatske zajednice u Subotici i šire«, priopćio je DSHV.
Zastupnica i predsjednica: Jasna Vojnić navela je na Facebooku: »U svojstvu saborske zastupnice, pozivam Stevana Bakića da iznese dokaze za ove svoje tvrdnje, u suprotnom, rasprava u Europskom parlamentu na ovu temu morat će biti pokrenuta. U istoj izjavi Stevan Bakić imputira ustašku ideologiju svim Hrvatima, pa tako i nama koji živimo u Srbiji, čime direktno inspirira etnički motivirano nasilje spram Hrvata. U svojstvu predsjednice HNV-a javno pozivam državnu tužiteljicu Zagorku Dolovac da pokrene kazneni postupak, budući da se ovakva djela gone po službenoj dužnosti«.
Izjave su osudili i prestavnici oporbenih stranaka u Subotici.
Osuda je u ponedjeljak, 27. siječnja, stigla i iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava koje je najoštrije osudilo »neprimjerene i tendenciozne izjave« gradonačelnika Subotice »koje ugrožavaju pripadnike hrvatske nacionalne manjine u Srbiji i stvaraju dodatne tenzije u društvu«.
Ministarstvo je pozvalo nadležne institucije na reakciju i postupanje u skladu s propisima.
Reagiranje Bakića: Gradonačelnik Bakić je na konferenciji za medije 28. siječnja rekao da su ga, na žalost, »neki pogrešno shvatili« i da se njegova izjava u kojoj spominje »ustaše« odnosi na pojedince koji, po njemu, rade protiv interesa države Srbije. Dodao je i da jednako gleda na sve građane Subotice kao i da ima veliki broj prijatelja Hrvata.
Na pitanje je li moguć susret s Vojnić i Žigmanovim, Bakić je kazao: »Oni su se prije obraćali za neke stvari i ja sam odgovarao, kad je bilo nekih drugih situacija i napada ja sam odmah reagirao. Uvijek sam za razgovor, samo trebaju da me ‘okrenu’. Ja prvi da zovem neću nikoga. Pogotovo što su bila ta dva velika događaja, polaganje kamena temeljca za Hrvatsku kuću i njeno završenje i u oba slučaja nisam dobio poziv kao gradonačelnik ovog grada, to su par pitanja za njih zašto je tako bilo«, kazao je Bakić.
DSHV za dijalog: DSHV je pozitivno ocijenio obraćanje gradonačelnika ali je istaknuo da se ne može zanemariti činjenica da se pripadnici hrvatske zajednice, koja stoljećima sudjeluje u oblikovanju kulturnog, društvenog i ekonomskog tkiva Subotice i svjedoči odanost demokratskim vrijednostima, često susreću s ne malim izazovima u očuvanju svog identiteta i afirmaciji svojih prava. DSHV je pozdravio izraženu spremnost gradonačelnika na otvoreni dijalog i njegovu izjavu o dostupnosti za komunikaciju s predstavnicima hrvatske zajednice.
HNV za kazne: Predsjednica HNV-a ocijenila je da Stevan Bakić, kao javna ličnost, mora snositi odgovornost za izjave s Banijskog prela.
»Takav govor mora biti sankcioniran i to na svim razinama – kako individualno, tako i kolektivno, jer njegova šteta ne pogađa samo pojedinca koji ga izgovara, već i čitavu zajednicu. Kazne za govor mržnje trebaju biti jasne, dosljedne i pravedne, kako bi se spriječilo dalje širenje netrpeljivosti i nasilja u društvu«, zaključila je Vojnić.
Protjerivanje: Pet državljanki Hrvatske koje su sudjelovale na akademiji za nevladine organizacije u organizaciji fondacije Erste su nakon privođenja i ispitivanja u policiji dobile rok od 24 sata da napuste Srbiju zbog ugrožavanja sigurnosti, te zabranu ulaska u državu od godinu dana.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske preporučilo je svojim državljanima da odgode sva putovanja u Srbiju koja nisu nužna. Ministarstvo vanjskih poslova Srbije ocijenilo je »neprimjerenim« što hrvatski dužnosnici optužuju Srbiju jer je protjerala hrvatske državljanke u skladu s »uobičajenom međunarodnom praksom«.
Hrvatska riječ: Na XIII. sjednici Upravnog odbora NIU Hrvatska riječ 30. siječnja izabrana je Karolina Bašić za ravnateljicu ove ustanove.
»Jedna od prioritetnih zadaća u idućem razdoblju bila bi postavljanje TV studija Matica na dobre i zdrave temelje kroz osmišljavanje različitih formi medijskog sadržaja. Projekt izgradnje TV studija ima osnovnu svrhu osiguravanja veće vidljivosti informacija vezanih uz hrvatsku zajednicu u Republici Srbiji i neovisnost u kreiranju i plasiranju ključnih poruka«, rekla je Bašić.
VELJAČA
Saborski odbori: Dva odbora Hrvatskog sabora, Odbor za vanjsku politiku i Odbor za Hrvate izvan Hrvatske, održali su 31. siječnja zajedničku tematsku sjednicu o položaju Hrvata u Vojvodini odnosno Srbiji. U raspravi je iskazana duboka zabrinutost zbog govora mržnje prema Hrvatima i Hrvatskoj, kao i zbog neprestanog širenja međuetničke netrpeljivosti i kršenja ljudskih i manjinskih prava od strane predstavnika vlasti u Srbiji.
Predloženo je kontinuirano izvještavanje Europske komisije i Europskog parlamenta o tome.
»Ono što tražimo s nultom tolerancijom je da govor mržnje prestane i da se u izvješćima EK nađe stavka da politički predstavnici vlasti u Srbiji spriječe, odnosno zaustave govor mržnje prema Hrvatima i hrvatskoj zajednici, da zaustave širenje međuetničke netrpeljivosti i da se zaustavi zapravo čitava ova situacija kršenja ljudskih i manjinskih prava«, rekla je saborska zastupnica Jasna Vojnić.
Blokada mostova: Više desetaka tisuća studenata i građana sudjelovalo je 1. i 2. veljače u blokadi mostova u Novom Sadu. Blokade su organizirane u povodu tri mjeseca od pogibije 15 ljudi u padu nadstrešnice željezničkog kolodvora. Sva tri mosta u gradu bila su blokirana 1. veljače, na Dan grada Novog Sada, na tri sata, a okupljeni su se potom prebacili na Most slobode, koji su blokirali duže od 24 sata. Na blokadu mostova su pozvani studenti koji dva meseca prosvjedima i blokadama fakulteta širom Srbije traže odgovornost vlasti za nesreću na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu.
Dužijanca: U prostorijama Bunjevačkog nacionalnog vijeća 6. veljače održan je sastanak na kom su nazočili predsjednica istoga dr. sc. Suzana Kujundžić Ostojić i član BNV-a Veljko Vojnić, te predsjednica HNV-a Jasna Vojnić, direktor Udruge bunjevačkih Hrvata Dužijanca Marinko Piuković i član Udruge Miroslav Kujundžić. Na ovome sastanku se razgovaralo o upisu Dužijance u Centralni registar Nematerijalnog kulturnog naslijeđa Republike Srbije.
Dužijancu u nacionalni registar želi upisati i hrvatska i bunjevačka zajednica.
»Ono što je na ovom sastanku dogovoreno, a što nam je svima bitan korak, jeste da smo se usaglasili da svatko ide svojim putem, da ne ovisimo jedni od drugih, niti ćemo biti smetnja jedni drugima. Svatko štiti svoju praksu, a običaj je jedan«, rekao je Marinko Piuković.
Skupština grada Subotice: Na sjednici Skupštine grada Subotice, održanoj 6. veljače, troje vijećnika DSHV-a poručili su kako više neće podržavati skupštinsku većinu dok se njihove inicijative ne podrže, te napustili sjednicu. Prekid suradnje posljedica je ne samo govora gradonačelnika Subotice Bakića na Banijskom prelu već i zbog toga što SNS nije podržao njihove inicijative kao što su Hrvatski školski centar, komunalna infrastruktura, atarski putovi, Drama na hrvatskom jeziku i drugo.
Raskol? U danu kada je održana sjednica iz HNV-a je poslan tekst medijima s naslovom Vijećnici DSHV-a se ograđuju, iako predsjednik Žigmanov podržava u kojem se navodi kako se troje vijećnika u Skupštini grada Subotice: Josipa Vojnić Tunić, Mira Tumbas i Ninoslav Radak, »ogradilo od nedavnih izjava gradonačelnika Subotice Stevana Bakića« iako je predsjednik te stranke Tomislav Žigmanov zauzeo drugačiji stav pozdravljajući njegovu izraženu spremnost na otvoreni dijalog i njegovu izjavu o dostupnosti za komunikaciju s predstavnicima hrvatske zajednice.
U istome tekstu prenijet je i komentar predsjednice HNV-a Jasne Vojnić u kojem je pohvalila istupe vijećnika DSHV-a te postavila pitanje »je li došlo do raskola unutar stranke ili je posrijedi nešto drugo«.
Šefica vijećničke grupe Josipa Vojnić Tunić je rekla za Hrvatsku riječ da je njihova odluka prethodno usuglašena u stranci i s predsjednikom DSHV-a Žigmanovim.
»Ne znam uopće tko je plasirao i iz kojih razloga tu neistinu u javnost. Sva stajališta i odluke koje kao vijećnička skupina donosimo usuglašena su i dogovaraju se sa svim ključnim dužnosnicima u DSHV-u, pa i s predsjednikom Žigmanovim«, rekla je Vojnić Tunić.
Sukob Žigmanov – Vojnić: Međusobne optužbe na društvenim mrežama pokazale su – do sada javno najotvorenije i najsnažnije – sukob između predsjednice HNV-a i saborske zastupnice Jasne Vojnić i predsjednika DSHV-a Tomislava Žigmanova.
Predsjednik DSHV-a kritizirao je 7. veljače, na platformi X rad NIU Hrvatska riječ kada su u pitanju objave na društvenim mrežama vezane za tu stranku, ali i poslovanje same ustanove.
Narušene suradničke odnose Vojnić i Žigmanova pokazale su i reakcije na izjave gradonačelnika Subotice Bakića. Vojnić je tada Žigmanova, kao ministra za ljudska i manjinska prava, pozvala da zatraži sazivanje hitne sjednice srbijanske Vlade kako bi se prekinulo pitanje javnog targetiranja Hrvata za potrebe dnevne politike. U protivnom, pozvala ga je da iz Vlade istupi podnošenjem ostavke.
Europski parlament: Jasna Vojnić zatražila je pred Odborom za vanjske poslove Europskog parlamenta u Bruxellesu monitoring govora mržnje prema Hrvatima 19. veljače.
»Tražimo da govor mržnje prema Hrvatima i Hrvatskoj koji dolazi od predstavnika vlasti Republike Srbije, širenje međuetničke netrpeljivosti te kršenje ljudskih i manjinskih prava postanu dio izvješća Europske komisije o napretku Srbije na njezinu putu prema EU-u te da se nad tim provodi stalni monitoring. Tražimo da tolerancija prema takvim ispadima bude ravna nuli i pozivamo sve institucije da djeluju u tom smjeru«, poručila je Vojnić.
Picula u Srbiji: Izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula boravio je od 24. do 26. veljače u prvom službenom posjetu Srbiji. Picula je osudio »nepotkrijepljene optužbe protiv Europske unije i njenih država članica« u kojima se tvrdi da su one uključene u organiziranje aktualnih prosvjeda predvođenih studentima. Picula je istaknuo da i dalje postoje veliki nedostaci u kritičnim područjima, poput vladavine prava, slobode medija, izbornog okvira, uporne rasprostranjenosti korupcije i reforme javne uprave.
»Glavni razlozi za zastoj na europskom putu Srbije su u kombinaciji unutarnjih problema s vladavinom prava i nejasne vanjskopolitičke orijentacije zemlje«, izjavio je Picula nakon predstavljanja nacrta godišnjeg izvještaja o Srbiji.
HNV sjednica: Hrvatsko nacionalno vijeće u Srbiji održalo je u ponedjeljak, 24. veljače, 48. sjednicu u prostorijama u Donjem Tavankutu. Na dnevnom redu bila su izvješća o radu i planovi rada HNV-a, ZKVH-a i NIU Hrvatska riječ, imenovan je novi Upravni odbor Fondacije Cro-Fond, a vijećnici su informirani i o kapitalnim projektima koje vodi HNV.
»Nastavit će se snimanje emisije Hrvatska rič iz Vojvodine, a ono čime ćemo se još baviti je snimanje emisija novih formata i kraćih video priloga koji će biti prilagođeni društvenim mrežama. Povećanje mase plaća za 9% je upravo iz razloga zapošljavanja zamjenika djelatnika koji su na bolovanju i novih zaposlenika za rad u studiju. Planiramo i aplicirati na natječaj Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske radi angažiranja dodatnih suradnika za potrebe studija. Budući da ćemo imati izuzetan studio, planiramo i izdavanje studija drugim produkcijskim kućama kako bismo ostvarili i prihode na ovaj način«, rekla je ravnateljica NIU Hrvatska riječ Karolina Bašić.
OŽUJAK
Vrtić u Tavankutu: »Jako nam je važno da Hrvatska skrbi za nas, da nas podupire, a mi, kao što već znate, imamo puno ideja. Dogovoreno je da će, nakon što mi izgradimo vrtić, Grad Subotica i PU Naša radost omogućiti njegovo funkcioniranje. Mi imamo naš kadar na hrvatskom jeziku i sigurna sam da će se vrlo skoro steći uvjeti i da će naši mališani krenuti u ovaj vrtić«, rekla je predsjednica HNV-a Jasna Vojnić prigodom svečanog otvorenja vrtića u Tavankutu Anđeli čuvari.
ZKVH: Pokrajinska vlada je na sjednici održanoj 5. ožujka donijela Rješenje kojim se Josip Bako, master ekonomist, te dosadašnji zaposlenik Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata na poziciji administrativno-poslovnog tajnika, imenuje za vršitelja dužnosti ravnatelja Zavoda. Na istoj sjednici donijeto je rješenje kojim se Katarina Čeliković, profesorica komparativne književnosti i ruskog jezika i književnosti, razrješava dužnosti ravnateljice Zavoda, na osobni zahtjev zbog odlaska u mirovinu.
Vijeće DSHV-a: DSHV održao 12. ožujka sjednicu Vijeća stranke. Na sjednici su razmatrani ključni aspekti djelovanja u protekloj godini te usvojena izvješća o radu i planovi rada za aktualno razdoblje i donesena je odluka o održavanju izbora za tijela upravljanja na svim razinama, objavljeno je na službenoj web stranici DSHV-a. Navodi se kako je bilo opstrukcija u organiziranju ove sjednice.
S druge strane, zamjenik predsjednika DSHV-a Goran Kaurić naveo je kako su usvajanje odluka na sjednici Vijeća pratile nepravilnosti i da je »usvajanje Izvješća o radu stranke u 2024. s 19 glasova ‘za’, od 39 nazočnih članova Vijeća, kršenje Statuta i Pravilnika o radu Vijeća«.
»Nakon što je poslije ovoga dio vijećnika napustio sjednicu, usvajaju se sve ostale točke bez kvoruma za nastavak sjednice«, naveo je Kaurić.
Koordinacija: Sastanak Koordinacije nacionalnih vijeća nacionalnih manjina u Srbiji održan je 17. ožujka u Subotici. Predsjedavajuća Koordinacijom i predsjednica HNV-a Jasna Vojnić rekla je kako Srbija sada za rad 24 nacionalna vijeća izdvaja 2,6 milijuna eura, a minimum za rad svakog vijeća bio bi 20 milijuna dinara i da se sredstva nisu povećavala od 2011. Dodala je da se u odnosu na ukupan proračun Srbije za nacionalna vijeća nacionalnih manjina izdvaja 0,02 posto, a jedna osmina građana Srbije su pripadnici nacionalnih manjina.
Rekla je kako će zahtjevi za povećanje sredstava biti upućeni Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Ministarstvu financija, Savjetu za nacionalne manjine i Vladi Srbije, kao i lokalnim samoupravama.
Jedna od tema bila je i aktivnost na izradi Akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina, budući da, kazala je Vojnić, Srbija Akcijskog plana nema od 2021. godine, kada je prestao važiti prvi plan usvojen 2016. godine.
Prosvjed: U Beogradu je 15. ožujka održan najveći prosvjedni skup u povijesti Srbije.
Ministarstvo: Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog na čijem čelu je Tomislav Žigmanov opovrgnulo je da sredstva za rad vijeća nacionalnih manjina nisu povećana od 2011. godine, navodeći da su sredstva iz proračuna Srbije u međuvremenu povećana za 30 posto, a iz proračuna AP Vojvodine za 75 posto. Ministarstvo je navelo da je u prijedlogu prioritetnih područja financiranja za 2026. zatražilo dodatnih 100 milijuna dinara za financiranje manjinskih vijeća.
Konferencija u HND u Zagrebu: Na konferenciji pokrenutoj na inicijativu Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata (Zagreb) koja je održana 21. ožujka u Hrvatskom novinarskom domu u Zagrebu govorilo se o nacionalnim sustavima zaštite hrvatske nacionalne manjine u Srbiji i srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Predsjednica HNV-a i zastupnica u Hrvatskom saboru Jasna Vojnić ponovo je ukazala na problem govora mržnje spram Hrvata koji je često prisutan u javnom diskursu Srbije i koji se, po njenom mišljenju, koristi kao emocionalni okidač, kako bi se skrenula pažnja s važnih problema.
Ravnateljica NIU Hrvatska riječ Karolina Bašić govorila je o financiranju. »Što se tiče financiranja, mi se financiramo iz AP Vojvodine, ukupno devet nacionalnih manjina dobiva sredstva za svoje časopise i novine, ukupno 4,5 milijuna eura, od čega Hrvatska riječ dobiva 550.000 eura, što nam omogućava da imamo najveći broj uposlenih u ustanovi, dok je za nacionalna vijeća to mnogo manja suma. Srbija na godišnjoj razini opredijeli 2,6 milijuna eura na 24 savjeta, što je daleko manje u odnosu na novine. Dakle, ono što pomaže HNV-u jesu kapitalni projekti od Vlade Hrvatske i Središnjeg ureda za Hrvate izvan Hrvatske«, rekla je Bašić.
TRAVANJ
Nastavak sukoba: Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov bio je u dva mandata od 2022. godine ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, no u ovoj Vladi je ostao bez portfelja, a novi ministar je predsjednik Matice Albanaca u Srbiji Demo Berisha. Žigmanov je istaknuo kako je obnašanje ministarske dužnosti u dva mandata »vjerojatno najveće postignuće u političkoj participaciji hrvatske zajednice od početka demokratskih promjena – od 1990. godine«.
Predsjednica HVN-a Jasna Vojnić je povodom neimenovanja Žigmanova rekla kako »eventualno nesudjelovanje predstavnika hrvatske zajednice u novoj vladi ne predstavlja osobit gubitak« i da ovu odluku primaju na znanje – »bez razočaranja, ali i bez euforije«.
Prekogranična suradnja: Potpisani su ugovori za projekte prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija u vrijednosti od 1,7 milijuna eura za 32 projekta u Vinkovcima 15. travnja. Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić podsjetila je da je ovo četvrta godina provedbe programa te da je do sada uloženo 3,7 milijuna eura, od čega je najveći dio – oko 70 posto – usmjeren Hrvatima u Srbiji.
Akcijski plan: Treningom za članove radne skupine, na kojem su predstavljeni planirani mehanizmi praćenja i izvještavanja u okviru Akcijskog plana, nastavljen je rad na izradi novog Akcijskog plana koji je započeo prije dva mjeseca. U ime HNV-a na treningu (24. travnja) i u raspravi sudjelovao je Darko Sarić Lukendić. On je istaknuo da je Koordinacija nacionalnih vijeća, kojom trenutačno predsjeda HNV, poslala konkretne mjere i prijedloge Ministarstvu za ljudska i manjinska prava te radnoj skupini, uključujući prijedloge izmjena zakona.
DSHV: Uz prozivke na društvenim mrežama, osam članova Predsjedništva DSHV-a u javnom obraćanju ogradili su se od predsjednika stranke Tomislava Žigmanova kada se sastao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem u okviru konzultacija o mandataru za sastav nove Vlade. Posljednji u nizu javnih istupa dijela članova DSHV-a je zahtjev za sazivanje izvanredne sjednice Vijeća stranke »s ciljem što skorijeg raspisivanja unutarstranačkih izbora«.
Žigmanov tvrdi kako se o raspisivanju izbora na svim razinama i zakazivanju izborne skupštine raspravljalo na III. izvanrednoj sjednici Vijeća DSHV-a, koja je održana 12. ožujka.
RTS: Uz fakultete čija blokada traje mjesecima započela je i blokada Radiotelevizije Srbije 14. travnja. Studenti koji blokiraju fakultete i RTS poručili su da neće odustati od blokade javnog servisa sve dok zahtjev ne bude ispunjen i pozvali su građane da potpišu peticiju za raspisivanje novog javnog poziva za predlaganje kandidata za članove Savjeta Regulatornog tijela za elektroničke medije (REM).
Zid boli: Izaslanstvo Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata položilo je 18. travnja u 14 sati na zagrebačkom groblju Mirogoj, ispred Zida boli, vijenac i upalilo svijeće u znak sjećanja na stradanje nedužne obitelji Matijević iz Kukujevaca, mjesta pokraj Šida u Srijemu, kao i za sve stradale Hrvate koji su za vrijeme Domovinskog rata stradali ili nestali u Vojvodini, u Srbiji.
»Ovom i drugim komemoracijama Zajednica PHSBB želi ukazati na potrebu izgradnje primjerenog spomen obilježja u Srbiji za ubijene, nestale i protjerane Hrvate, žrtve etnički motiviranog nasilja. Takvo spomen obilježje trajno bi ukazivalo na ta stradanja i spriječilo daljnja negiranja postojanja tih žrtava, a mi bismo imali mjesto gdje možemo položiti cvijeće i upaliti svijeće za te nevine žrtve«, rekao je predsjednik Zajednice Ivo Martinović.
Izvanredna sjednica Vijeća DSHV-a: Na izvanrednoj sjednici Vijeća, koju je sazvao zamjenik predsjednika DSHV-a Goran Kaurić, a na inicijativu koju je potpisalo 30 vijećnika, održanoj u HKC-u Bunjevačko kolo u Subotici 29. travnja, 24 vijećnika donijelo je odluku da se raspišu izbori na svim razinama u DSHV-u te su izabrali izborno povjerenstvo.
Slaven Dulić predložio je dodatnu točku dnevnog reda – izglasavanje nepovjerenja predsjedniku Žigmanovu, ali to nije prihvaćeno jer je »za« glasalo 5 vijećnika, 18 je bilo »protiv« i jedan je bio suzdržan.
»Kandidirat ću se na izborima, pišem upravo moj program koji ću predstaviti prvo vijećnicima, a svakako kada ga budem predstavio iznijet ću ga i javno, a iznijet ću i kako vidim da bi trebao funkcionirati DSHV i kakvu bi politiku trebao pratiti u javnosti srpske političke scene«, rekao je Kaurić u izjavi medijima.
Predsjednik stranke Tomislav Žigmanov osporio je legitimnost i legalnost sazivanja ove sjednice te je rekao kako se »izvanredna sjednica Vijeća temelji na cijelom nizu formalno-pravne i sadržinske nevaljanosti te je u tom smislu ništetna«.
SVIBANJ
Izbori: Studenti u blokadi svih sveučilišta u Srbiji iznijeli su 5. svibnja zahtjev da se raspusti Narodna skupština Srbije i raspišu izvanredni parlamentarni izbori. »Zahtjev za raspuštanje Skupštine Srbije i hitno raspisivanje izbora jedini je mogući put za izlazak iz političke i društvene krize u kojoj se nalazi Srbija. Iz tog razloga Demokratska zajednica Hrvata podržava ovaj, kao i sve prethodne zahtjeve studentskih plenuma«, navodi se u priopćenju.
DSHV Zemun: U Zemunu je 10. svibnja osnovana Mjesna organizacija DSHV-a. Za predsjednika je izabran diplomirani pravnik Matija Tepeš, a osnivanju je nazočilo »nekoliko novih članova s područja Grada Beograda, potomaka prve i druge generacije ekonomskih i drugih migranata iz Hrvatske, te predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov«, navodi se u priopćenju stranke.
Financijska potpora: Na sjednici Vlade Hrvatske, održanoj 15. svibnja, projekt »Program razvoja poljoprivrede hrvatske zajednice u Srbiji«, čiji je nositelj HNV, proglašen je projektom od strateškog značaja za Hrvate izvan domovine i za 2025. je izdvojeno 500.000 eura.
Planira se sufinanciranje do 100 projekata u pojedinačnim iznosima od 1.000 do 15.000 eura. HNV je dobio 150.000 eura za strateški projekt »Institucionalno osnaživanje hrvatske zajednice u Republici Srbiji« četvrtu godinu zaredom.
Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske donio je Odluku o dodjeli financijske potpore za 52 projekta hrvatskih udruga i župa iz Srbije, a ukupni iznos za Hrvate iz Srbije je 232.650 eura.
Izbori u DSHV-u: Prema informacijama iz Ureda DSHV-a, do srijede, 28. svibnja, održane su izborne skupštine u 10-ak od 48 mjesnih organizacija. Zamjenik predsjednika Goran Kaurić očekuje da će izbori u mjesnim organizacijama biti završeni do početka lipnja, a da će izborna skupština biti održana u drugoj polovici lipnja. Predsjednik Tomislav Žigmanov kaže kako će izbori u stranci biti održani »kada bude donijeta pravovaljana odluka mjerodavnog tijela i kada se izborni proces bude odvijao na način sukladan Pravilniku o izborima u DSHV-u, a ne kako nekome padne na um«.
LIPANJ
Matica u Šidu: U Šidu je 1. lipnja svečano izvršena primopredaja ključa Matice u Šidu, koja je dana na korištenje HKD-u Šid. Matica u Šidu dio je trećeg kapitalnog projekta hrvatske Vlade za Hrvate u Srbiji »Sagradi mlin gdje je voda«, kojim se planira izgradnja i obnova sedam malih matica u sedam vojvođanskih mjesta. Šid je prvi koji je dobio svoju maticu.
Presuda: Osnovni sud Subotica donio je pravosnažnu i izvršnu presudu o ništavnosti svih odluka s izvanredne sjednice Vijeća DSHV-a od 29. travnja 2025. godine i utvrdio da kao takve nemaju nikakvo ‘dejstvo’, to jest djelovanje i učinak u pravnom poretku. Među ostalim navodi se kako je sjednica održana bez potrebnog kvoruma, uz zlouporabu identiteta određenih članova Vijeća DSHV-a.
Susret ministara: Ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman, zajedno s posebnim savjetnikom predsjednika Vlade Hrvatske za vanjsku politiku dr. Matom Granićem, boravio je 13. lipnja u Srbiji, gdje se sastao s ministrom vanjskih poslova Srbije Markom Đurićem, kao i s predstavnicima hrvatske zajednice u Srbiji te Srijemske biskupije.
Radman je rekao da najosjetljivije pitanje za Hrvatsku ostaje sudbina nestalih osoba (njih 1.748), a istaknuto je i pitanje zadržavanja hrvatskih građana na granici te slučajevi uskraćivanja njihova boravka u Srbiji. Razgovaralo se i o garantiranim mandatima za nacionalne manjine kao i o revitalizaciji Hrvatskog doma u Srijemskoj Mitrovici.
Neravnopravnost: Zastupnica Jasna Vojnić upozorila je u svom obraćanju u Hrvatskom saboru na neravnopravan položaj Hrvata u Srbiji u usporedbi s pravima nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Posebno se osvrnula na rezultate lokalnih izbora i političku participaciju manjina.
Prema važećim zakonima u Hrvatskoj, nacionalne manjine imaju pravo na sudjelovanje u lokalnoj vlasti kada zadovoljavaju određene demografske pragove – 1,5% za vijećnike u lokalnim skupštinama, 5% za zamjenike župana i 10% za zamjenike gradonačelnika ili načelnika, podsjetila je Vojnić i rekla kako bi Hrvati u Srbiji imali pravo na dva dožupana, četiri dogradonačelnika, 22 zamjenika načelnika općina, te stotine vijećničkih mjesta diljem Vojvodine kada bi se primjenjivao isti model kao u Hrvatskoj.
Potpredsjednik Vlade APV: Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov izabran je 25. lipnja za potpredsjednika Pokrajinske vlade u Skupštini AP Vojvodine. Za njegov izbor glasalo je 76 zastupnika, protiv je bilo 18, a suzdržanih nije bilo od ukupno 120 zastupnika.
Dio dužnosnika DSHV-a »ogradio« se od njegovog izbora, a predsjednica HNV-a Jasna Vojnić izjavila je da »ovo imenovanje ne proizlazi iz političkog aranžmana s predstavnicima hrvatske zajednice niti je usuglašeno s njezinim institucijama«.
»Zbog toga, u toj funkciji gospodin Žigmanov ne djeluje u ime hrvatske zajednice, već isključivo nastupa u vlastitom svojstvu. Gospodinu Žigmanovu želimo uspjeh u izvršavanju zadataka koji mu budu povjereni od strane onih koji su ga na tu funkciju i predložili«, navela je Vojnić.
Vidovdanski prosvjed: U subotu, 28. lipnja, veliki broj građana stigao je u Beograd kao podrška studentima u blokadi koji su organizirali prosvjed »Vidimo se na Vidovdan«. Pristalice vlasti su u Pionirskom parku organizirali književnu večer. Predsjednik Aleksandar Vučić, koji je i obišao okupljene u Pionirskom parku, poručio je da neće biti ispunjen zahtjev za raspisivanje izvanrednih izbora i zahtjev da se ukloni kamp u Pionirskom parku u kome su studenti »koji žele da uče«.
SRPANJ
Polemika: DSHV je izrazio zabrinutost što je HNV, kao i Koordinaciju nacionalnomanjinskih vijeća na sjednici Savjeta za nacionalne manjine predstavljao Darko Sarić Lukendić kao »koordinator HNV-a«, što je »nepostojeća dužnost unutar strukture HNV-a, koja je usto dobila nelegalno ovlaštenje«, a zatim i »izostanak bilo kakve reakcije dopredsjednice DSHV-a Ankice Jukić-Mandić, ujedno i šefice kabineta ministra«.
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava ocijenilo je »nedopustivim« navode iznijete u priopćenju DSHV-a, jer je Sarić Lukendić prisustvovao uz pismeno ovlaštenje predsjednice Vijeća. Navodi se i kako »DSHV nema prava relativizirati funkciju predstavnika HNV-a i njegovu ulogu na sjednici Savjeta« kao ni komentirati nadležnost šefice kabineta Ministarstva Ankice Jukić-Mandić.
DSHV je novim priopćenjem istaknuo kako DSHV ima »ne samo pravo već i obvezu komentirati događaje koji se odnose na položaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, kao i odnose i tendencije unutar same zajednice« kao i da je kritika bila usmjerena prema nepravilnostima unutar samog HNV-a, a ne prema Ministarstvu.
Voda: Grupa nezadovoljnih građana iz različitih dijelova Subotice i okolnih sela, a koji nemaju pristup vodovodnoj mreži ili im je voda loše kvalitete, okupili su se 8. srpnja u znak prosvjeda ispred Javnog komunalnog poduzeća Vodovod i kanalizacija. Policija je osiguravala ulaz u poduzeće te su građani na ogradu objesili prazne balone za vodu s natpisima dijelova grada.
KOLOVOZ
Sukobi na ulicama: Devetomjesečni prosvjedi, blokade fakulteta, štrajkovi nastavnika, masovni mirni skupovi širom Srbije prerasli su u ulične sukobe. Ulice više nisu ispunjene povorkama prosvjednika koji mirno šetaju već prizorima uličnih borbi, napadima na prostorije vladajuće političke stranke, napadima na policajce s jedne strane i prizorima brutalne uporabe sile policijaca spram prosvjednika. Suzavci, dimne bombe, baklje, batine i pendreci i razlupani uredi vladajuće Srpske napredne stranke prizori su koji su stizali iz večeri u večer u pojedinim gradovima Srbije. Jedna od karakteristika prosvjeda i sukoba na ulicama u posljednje vrijeme je ne samo pojačano prisustvo policije i primjena sile, ponekada i brutalne, protiv demonstranata već i sukobljavanje pristalica SNS-a i demonstranata. Također su učestala i privođenja demonstranata.
Ministar: Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Demo Berisha sastao se 6. kolovoza, s gradonačelnikom Subotice Stevanom Bakićem te posjetio nacionalno-manjinska vijeća koja imaju sjedište u Subotici, u sklopu obilaska sva 24 nacionalna vijeća. Najavio je izmjene Zakona o nacionalnim vijećima jer, kako je rekao, »ima nekoliko pitanja koja se moraju regulirati«.
Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić rekla je kako su razgovarali o financiranju nacionalnih vijeća, o radu Međuvladinog mješovitog odbora između Hrvatske i Srbije koji se nije sastao gotovo pet godina kao i Akcijskom planu za nacionalne manjine u okviru poglavlja 23. Dodala je kako su spomenuli i pitanje rada vrtića u Tavankutu koji još uvijek stoji neotvoren. »Znamo kako je u Subotici još 300 djece neraspoređeno, da je naš vrtić sa svim potrebnim dozvolama predan u Predškolsku ustanovu Naša radost, ali još nije potpisan ugovor o njegovom preuzimanju, a ministar je rekao kako će i po tom pitanju razgovarati s nadležnima«, rekla je Vojnić.
RUJAN
HNV sjednica: U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu održana je 65. sjednica HNV-a kojoj je nazočilo 18 vijećnika. Imenovani su Renata Kuruc, Marin Piuković i Petar Dujić za predstavnike u Savjet Vlade Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a u Savjet za mlade Petar Huska, Lucija Horvacki i Darko Peka iz Novog Slankamen.
Predsjednik Izvršnog odbora HNV-a Marinko Katić govorio je o projektu »Sagradi mlin gdje je voda« koji podrazumijeva izgradnju i obnovu matica u mjestima gdje Hrvati žive u većem broju, vrijedan 3,5 miljuna eura. Katić je vijećnicima prezentirao gdje se stiglo s projektima u Somboru, Sonti, Monoštoru, Opovu, Petrovaradinu, Rumi i Šidu. Predstavio je i projekt Suvenirnice.
Predsjednik Odbora HNV-a za kulturu Denis Lipozenčić rekao je kako su udruge kulture iz Srbije primile za četiri posljednje godine ukupno 45 milijuna dinara, dok su iz Hrvatske u razdoblju od 2022. do 2025. godine primile 641.620.655 dinara, tj. približno 5.483 milijuna eura.
Vrtić: Nakon višemjesečne neizvjesnosti oko otvaranja vrtića Anđeli čuvari u Tavankutu na hrvatskom jeziku, objekt će biti stavljen u funkciju do kraja rujna, najavila je na konferenciji za medije predsjednica HNV-a Jasna Vojnić. Podsjetila je da je vrtić izgrađen u okviru kapitalnog projekta Vlade Hrvatske »Rasti gdje si posijan« koji sve zajedno košta 1,3 milijuna eura, a sam vrtić u Tavankutu je koštao 860.000 eura.
Interni kodeks: Na konferenciji »Samoregulacija i informiranje na jezicima nacionalnih manjina« u Petrovaradinu, u organizaciji Misije OESS-a za Srbiju, Nezavisnog društva novinara Vojvodine i NIU Ruske slovo naglašeno je da interni kodeksi ne predstavljaju samo etička pravila novinarske profesije, već i mehanizam zaštite uređivačke i kadrovske politike redakcija od utjecaja nacionalno-manjinskih vijeća. Oni su postali i dio novog Zakona o informiranju iz 2023. godine te bi ih svi manjinski mediji trebali imati, što zasad još uvijek nije slučaj. Zakon predviđa da načela medija čiji su osnivači izdavača nacionalna vijeća moraju biti usklađena s načelima rada javnih medijskih servisa.
Ravnatelj NIU Ruske slovo Boris Varga je rekao da upravni odbori, koji imenuju ravnatelje i glavne urednike u manjinskim medijima, trebaju biti tripartitni – tri člana iz nacionalnog vijeća, tri iz kolektiva i tri iz šire zajednice – te da je to tema za daljnji dijalog.
Hrtkovci: U povodu državnog praznika Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave Srpska radikalna stranka u Hrtkovcima je 16. rujna organizirala »Veliko srpsko narodno veselje«. Proslavu je prenosila televizija Informer a među gostima je bio i ministar za ljudska i manjinska prava Demo Berisha.
Ovaj događaj je 17. rujna osudila Jasna Vojnić rekavši da »ovaj skup predstavlja ismijavanje svih žrtava, ali i pokušaj zastrašivanja Hrvata koji ondje i danas žive«.
DSHV je također osudio događaj istaknuvši kako su »snažno protiv obnavljanja trauma i novih podjela« i »javnih istupa koji šire govor mržnje i političku netrpeljivost«, a dodatnu zabrinutost im je izazvalo prisustvo ministra Deme Berishe na ovom događaju, koji je kasnije rekao kako je na skupu bio kao privatna osoba.
Hrvatski sabor: Zastupnica u Hrvatskom saboru Jasna Vojnić govorila je 26. rujna u Hrvatskom saboru o stradanju Hrvata u Srijemu prije 30 godina te upozorila da se, tri desetljeća kasnije, još uvijek ne nazire institucionalno priznanje zločina niti pijetet prema žrtvama.
LISTOPAD
Izbori za HNV: Na konferenciji za medije koju je predsjednica HNV-a Jasna Vojnić održala 10. listopada istaknula je kako je razlog pokretanja ovih mjesečnih konferencija serija napada na društvenim mrežama, prvenstveno od Tomislava Žigmanova. Dodala je da HNV neće odgovarati na napade, ali očekuje da svatko u hrvatskoj zajednici podnese izvještaj kroz rezultate.
»Žigmanova smo nekoliko puta pozvali na sastanak, nije se odazvao, a jasan nam je cilj jer se približavaju izbori za HNV. No, predlažemo da se svatko kvalificira svojim rezultatima, a da od ovakvih načina blaćenja na društvenim mrežama poštedimo našu zajednicu«, poručila je.
Govoreći o procesu otkupa i obnove rodne kuće bana Josipa Jelačića rekla je da je inicijativa pokrenuta prije dvadeset godina, da je Vlada Srbije uložila ukupno 559.000 eura u otkup ali da kuća još uvijek nije u potpunosti obnovljena, niti funkcionalna. Dodatna sredstva za obnovu u iznosu od 160.000 eura osigurana su iz pokrajinskog proračuna, no radovi nisu izvedeni u skladu s očekivanjima, rekla je.
Istaknula je i da radove nije provodio HNV, već da je temeljem sporazuma cijeli projekt obnove vodio Zavod za zaštitu spomenika kulture Grada Novog Sada. Objekt je u međuvremenu uključen u projekt »Sedam matica«, u okviru kojeg će, uz podršku Vlade Hrvatske, biti uloženo dodatnih 300.000 do 400.000 eura, a HNV preuzima punu odgovornost za daljnje radove. Vojnić je uvjerena da će kuća biti stavljena u funkciju do kraja mandata aktualnog saziva HNV-a.
Prosvjedna nota: Predstavnici hrvatske diplomacije u Beogradu izvijestili su veleposlanika Delegacije EU u Srbiji Andreasa von Beckeratha o prosvjednoj noti koju je Hrvatska uputila Srbiji zbog mijenjanja jezičnog modela u novoizgrađenom vrtiću Anđeli čuvari u Tavankutu. Naime, Skupština grada Subotica je na sjednici održanoj 29. listopada ove godine promijenila svoju odluku iz 2023. da će se odgojno-obrazovni rad u vrtiću Anđeli čuvari u Tavankutu odvijati isključivo na hrvatskom jeziku, te će se novom Odlukom o mreži vrtića rad u vrtiću odvijati dvojezično – na srpskom i hrvatskom jeziku. To je predsjednica HNV-a Jasna Vojnić ocijenila kao grubo kršenje prava i uskraćivanje minimalnih prava Hrvata u Srbiji. Hrvatska pak drži da je to diskriminatoran odnos prema hrvatskoj manjini i traži da se takva odluka gradskih vlasti promijeni »bez uvjetovanja i odgode«.
Komemoracija: U Novom Sadu na godišnjicu pada nadstrešnice održan je komemorativni skup. Na dan komemoracije obustavljen je sav željeznički i autobusni promet u pravcu Novoga Sada, ali se po procjenama Arhiva javnih skupova slilo 110.000 iz svih pravaca Novog Sada.
TV studio Matica: Na završnoj konferenciji prekograničnog projekta »Inovativni i informativni medijski sadržaji TV studija Matica« u Subotici 5. studenog predstavljeni su rezultati i planovi za daljnji razvoj medijskih sadržaja na hrvatskom jeziku. Ukupna vrijednost investicije u TV studio Matica iznosi 176.000 eura, a projekt je financiran kroz dvije faze – u 2024. i 2025. godini.
Jedan od rezultata projekta je i pokretanje podcasta Matica, rekla je ravnateljica NIU Hrvatska riječ Karolina Bašić i najavila pokretanje informativnih formata poput »Pregleda tjedna«, zatim društveno-političke emisije dužeg trajanja te dječjeg programa.
DSHV: U Ured DSHV-a 18. studenoga je predan zahtjev za sazivanje sjednice Vijeća DSHV-a. Kako se navodi u zahtjevu, koji su potpisala 23 člana Vijeća DSHV-a, traži se sazivanje sjednice Vijeća DSHV-a sa sljedećim dnevnim redom: donošenje pravilnika o izborima u DSHV-u, donošenje odluke o sazivanju radne skupštine i donošenje odluke o imenovanju izbornog povjerenstva.
Akcijski plan: U Palači Srbija 25. studenoga održana je javna rasprava o Akcijskom planu za nacionalne manjine za razdoblje od 2026. do 2029. Raspravi se odazvalo tek nekoliko nacionalnih vijeća. Pitanje financiranja nacionalnih vijeća jedno je od ključnih izazova s kojima se manjinske zajednice susreću, istakla je predsjednica HNV-a Jasna Vojić. Kako je kazala, HNV ima 150.000 eura od Srbije, Pokrajine i lokalnih samouprava i da nije pomoći iz Hrvatske HNV bi funkcionirao na razini jedne udruge.
»Mi smo zahtijevali da u pokazateljima budu postotak povećanja sredstava koja se izdvajaju za nacionalna vijeća, broj minuta na javnom servisu, količina sredstava izdvojena za rad udruga kulture, broj anketa provedenih za hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, broj zastupnika u skupštinama u AP Vojvodini, odnosno jedinicama lokalne samouprave, dakle vrlo konkretne stvari koje će uistinu pokazivati da je došlo do poboljšanja prava. Ovaj dokument je jako važan jer će Srbija na osnovu njega raditi naredne četiri godine i na osnovu toga ćemo vidjeti hoće li Srbija ili neće ispuniti uvjete za ulazak u Europsku uniju«, kazala je Vojnić.
PROSINAC
Žigmanov: »Još uvijek ne postoje uvjeti za sazivanje sjednice Vijeća DSHV-a, budući da je u tijeku kazneni postupak za dio vijećnika koji su sudjelovali u činjenju više kaznenih djela tijekom održavanja sjednice Vijeća 29. travnja u HKC-u Bunjevačko kolo«, ocijenio je Žigmanov ističući da se radi o zlouporabi identiteta određenih članova Vijeća od strane B. K. i trećih osoba, koje su organizirale dolazak lažne osobe i namjerno prikrivale njezin identitet.
Najavio je i da će biti zatraženo vještačenje vjerodostojnosti potpisa vijećnika koji su potpisali inicijativu »jer najmanje tri potpisa kraj imena vijećnika ne odgovaraju njihovim ranijim potpisima«.
Vojnić: »Stanje Hrvata u Srbiji danas je ispod razine međunarodnih standarda – i nastavlja se pogoršavati«, poručila je Jasna Vojnić u Hrvatskom saboru 28. studenoga, u kom se osvrnula na nekoliko ključnih problema hrvatske zajednice kao što je vrtić u Tavankutu, optužbe predsjednika Srbije na račun Hrvatske i govor mržnje u srpskom javnom prostoru, gdje se, prema njezinim riječima, pojam »ustaša« koristi kao oružje.
