U Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata u petak, 19. prosinca, održano je predstavljanje najnovijeg, šesnaestoga broja njihova Godišnjaka za znanstvena istraživanja uz godišnji susret suradnika te ustanove. Novi Godišnjak donosi sedam znanstvenih i stručnih radnji koje tematiziraju neke od aspekata kulturnog života Hrvata u Vojvodini, bilo u povijesti ili sadašnjosti. Također, tu su i prikazi znanstvenih i publicističkih djela objavljenih unutar hrvatskog manjinskog prostora u Srbiji tijekom prethodne dvije godine. 
Bila je ovo prigoda i da se sumira rad ZKVH-a u protekloj godini. U tom kontekstu, v. d. ravnatelja ZKVH-a Josip Bako istaknuo je brojne realizirane projekte, među kojima se ističu programi i izložba vezani uz obilježavanje 1.100 godina Hrvatskog Kraljevstva, prvi puta dodijeljena priznanja za Dan Zavoda, plodna nakladnička djelatnost (monografije, časopisi, zbornici, katalozi), suradnja s drugim ustanovama u zemlji i Hrvatskoj, otvorenje malih slobodnih knjižnica u više mjesta. Nastavljen je i rad na digitalizaciji građe te nominaciji elemenata nematerijalne baštine u nacionalni registar Srbije, suorganizirani su znanstveno-stručni skupovi, održano je više kolokvija, organizirana izložba Otisak misli Darka Vukovića u Zagrebu…
Izvršna urednica Godišnjaka Katarina Čeliković kazala je kako će u idućem broju biti objavljeni radovi sa stručno-znanstvenog skupa održanog u okviru ovogodišnjih Dana hrvatske knjige i riječi – Dana Balinta Vujkova u Subotici. Također, plan je da radovi ubuduće budu recenzirani i postavljeni na hrvatski portal Hrčak kako bi bili dostupniji široj znanstvenoj javnosti. Čeliković je ovom prigodom zahvalila bivšem glavnom i odgovornom uredniku Godišnjaka Tomislavu Žigmanovu na prinosima pokretanju i izgradnji toga časopisa.
U okviru predstavljanja, povjesničar Iván Márk Erdei održao je predavanje o Adamu Zrinskom, što je i tema o kojoj je pisao za najnoviji Godišnjak. Adam Zrinski (1662. –  1691.) bio je potomak čuvene plemićke obitelji koja je ostavila traga u mađarskoj i hrvatskoj povijesti. Školovao se u Beču (gdje je i rođen) i Luevenu. Njegovu vojnu i političku karijeru pukovnika prekinula je pogibija u boju s Osmanlijama kraj Slankamena, na teritoriju današnje Vojvodine, što može biti identitetska poveznica s ovdašnjim Hrvatima. U rukopisu je ostavio nekoliko pravnih djela, od kojih jedno o vojnim utvrdama, a pisao je i objavljivao poeziju.
D. B. P.