Dužnost državnoga tajnika na čelu Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas preuzeo je 2016. godine. Na čelu Ureda ostvario je, zajedno sa svojim timom, snažan iskorak u jačanju suradnje s Hrvatima izvan Hrvatske. Uz strateško financiranje brojnih projekata, ali i intenzivnu i otvorenu komunikaciju s hrvatskim zajednicama diljem svijeta, dodatno je osnažena povezanost Hrvatske s potomcima Hrvata na dalekim kontinentima, s pripadnicima hrvatske nacionalne manjine, Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Danas je ta povezanost na najvišoj razini dosad – rezultat sustavnoga rada, razumijevanja i iskrene želje za zajedništvom.
Inače, Milas je rođeni Vukovarac, branitelj i zapovjednik topništva u 204. vukovarskoj brigadi. Njegov ratni put odredio mu je i kasniju budućnost, godinama je radio u Oružanim snagama Hrvatske i Ministarstvu obrane, a i danas je predsjednik Udruge hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskoga rata.
► Na čelu Ureda ste više od devet godina, kako ocjenjujete razinu povezanosti Hrvatske s hrvatskim iseljeništvom i kolika je strateška važnost iseljeništva za Hrvatsku – demografski, gospodarski, kulturno i politički?
Kada sam došao na čelo Ureda, odnosi države s hrvatskim iseljeništvom bili su gotovo zamrznuti, komunikacija prekinuta, obilježena nerazumijevanjem. Danas je povezanost Hrvatske s iseljeništvom na iznimno visokoj razini, ne samo na emotivnoj, već i praktičnoj – institucionalno je snažno organizirana, komunikacija je dvosmjerna i intenzivna, a plodovi rada vidljivi. Zahvaljujući kontinuiranoj potpori Vlade Hrvatske radu Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, razvidna je sve snažnija potpora programima i projektima hrvatskih organizacija i udruga u iseljeništvu, koji sustavno povezuju iseljenike s domovinom. Prije devet godina zadali smo si cilj ostvarivanja partnerskoga odnosa Hrvatske s iseljeništvom. I uspjeli smo. Demografski gledano, porast broja povratnika i useljenika u Hrvatsku pozitivno utječe ne samo na ublažavanje negativnih demografskih trendova, već polako i na revitalizaciju ruralnih dijelova Hrvatske. I sve više Hrvata iz iseljeništva ulaže u naše gospodarstvo, pokreće vlastita poduzeća te donosi sa sobom nova znanja i inovacije, a dostupne su im i sve brojnije državne potpore. Politička važnost hrvatskog iseljeništva očituje se kontinuiranim jačanjem međunarodnih kontakata, poslovnim mrežama i diplomatskim djelovanjem. Kulturno, ustrajnost hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u očuvanju hrvatskoga jezika, tradicije, baštine i identiteta zaslužuje i ima naše duboko poštovanje i divljenje. Porast interesa za stjecanje hrvatskog državljanstva, do kojega je došlo nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o hrvatskome državljanstvu u siječnju 2020., pokazuje sve snažniju povezanost i motivaciju iseljenika za aktivnim sudjelovanjem u životu domovine, za stvaranjem pravne, materijalizirane, nasljedne veze s Hrvatskom. Ured dodatno jača te veze financiranjem programa i projekata koji omogućuju očuvanje identiteta, promicanjem suradnje i razvoja zajednica u kulturnome, obrazovnome, znanstvenome, zdravstvenome, gospodarskome i sportskome području te ostalim područjima od interesa za hrvatske zajednice u inozemstvu.
► U tom smislu, koja su područja prioriteti Središnjega državnog ureda u djelovanju prema hrvatskim zajednicama i udrugama?
Prioriteti Ureda usmjereni su na još snažnije povezivanje Hrvatske i Hrvata koji žive izvan njezinih granica, prije svega očuvanjem kulture, jezika i obrazovanja te poticanjem gospodarske i društvene suradnje. To nastojimo ostvariti programima potpore koje provodimo putem javnih natječaja i javnih poziva koji se raspisuju nekoliko puta godišnje. Moram izraziti zadovoljstvo time da se za financiranje aktivnosti i projekata organizacija i udruga Hrvata izvan Hrvatske bilježi kontinuirani, višegodišnji porast alokacije sredstava. Uz to, program posebne upisne kvote na visoka učilišta u Hrvatskoj, koji je posebno namijenjen pripadnicima hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva, osigurava upisna mjesta na više od 100 studijskih programa, bez polaganja državne mature te im omogućava obrazovanje u domovini. Dodatnu potporu pruža i program stipendiranja namijenjen svim redovitim studentima – pripadnicima hrvatskoga naroda izvan Hrvatske. Važno je istaknuti i projekte poput Ljetne škole Domovina, koja mladim Hrvatima iz cijeloga svijeta omogućuje iskustveno putovanje Hrvatskom, povezivanje s vršnjacima i produbljivanje znanja o kulturi i običajima Hrvatske. Konačno, projektom besplatnih internetskih tečajeva hrvatskoga jezika, koji je trajno dostupan online, omogućuje se učenje hrvatskoga jezika potomcima Hrvata diljem svijeta na razini A1 i A2, a uskoro će biti dostupna i aplikacija za učenje hrvatskoga jezika na B1 razini. Uz programe Ureda, značajnu ulogu imaju i mjere drugih tijela državne uprave, primjerice program dodjele stipendija za boravak i učenje hrvatskoga jezika u Hrvatskoj, koji provodi Ministarstvo demografije i useljeništva. Tu je i mjera Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje Biram Hrvatsku – mobilnost radne snage, koja potiče povratak i internu mobilnost hrvatskih državljana iz Europskoga gospodarskog prostora, Švicarske, Ujedinjenog Kraljevstva, Sjeverne i Južne Amerike, Australije i Novog Zelanda te samozapošljavanje u Hrvatskoj.
► Sljedeće godine u planu je održavanje velikog događaja: Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske u Zagrebu. Imate li naznake što bi on trebao sadržavati i koji je ključni cilj takvog projekta?
Kako Vam je poznato, Hrvatski sabor je krajem lipnja ove godine usvojio izmjene i dopune Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, u kojima smo nastojali odgovoriti na aktualno stanje odnosa s Hrvatima izvan Hrvatske i osuvremeniti zakonske odredbe. Jedna od važnih novosti upravo je Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske koji ćemo prvi put obilježiti sljedeće godine, i to u suradnji s organizacijama Hrvata izvan Hrvatske te državnim, javnim, kulturnim, znanstvenim, sportskim i drugim organizacijama. Pripremit će se i provesti različiti događaji na kojima će se hrvatskoj javnosti predstaviti dosezi Hrvata izvan Hrvatske, njihova kultura u najširem smislu te riječi, tradicijska i suvremena. Razmišljamo i dugoročno te planiramo da će se kvalitetno predstaviti brojne hrvatske zajednice iz cijeloga svijeta, čime će se osnažiti njihova nacionalna samosvijest, a očekujemo da će puno dobiti i cjelovita hrvatska kultura, jer će se javnosti u Hrvatskoj prikazati istaknuti kulturni artefakti i prakse iz različitih područja, od književnosti i glazbe, preko kazališta i filma, do slikarstva i vizualnih umjetnosti. Naravno, organizirat će se i programi koji će se baviti gospodarstvom, znanošću, sportom i ostalim područjima života u kojima su Hrvati ostvarili značajne međunarodne uspjehe. Vjerujem da je taj pristup potreban, da će nas dodatno zbližiti i povezati.
► Sve je više Hrvata povratnika, useljenika. Što pokazuju statistike, koliki je njihov broj u 2024. i 2025., odakle se najviše vraćaju i znate li možda zbog kojeg razloga najviše?
Podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju porast novih hrvatskih državljana s 3.815 u 2020. na 7.600 u 2024. godini. Najviše državljanstava stječu potomci hrvatskih iseljenika iz Latinske Amerike, i to iz Argentine 1.910 i Čilea 982, ali nisu zanemarive i brojke koje stižu iz Sjedinjenih Američkih Država (848) i Australije (371). Stjecanje hrvatskog državljanstva za mnoge je iseljenike oblik povezivanja s domovinom, očuvanja identiteta, materinskoga jezika i obiteljske baštine. Time raste i motivacija za život i rad u Hrvatskoj, zbog svih prednosti koje pruža hrvatski način života, osobito u sigurnosnom aspektu. Želja za povezivanjem s domovinom, dostupnost različitih programa i potpora namijenjenih povratnicima i useljenicima, kao i mogućnost studiranja na hrvatskim sveučilištima, osobito su privlačni mlađim generacijama Hrvata i njihovih potomaka. U posljednjih nekoliko godina primjećuje se stvarna promjena – prvi put nakon nekoliko desetljeća više ljudi se vraća u Hrvatsku nego što iz nje odlazi. Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku, 2023. bila je prva godina u kojoj je broj doseljenih u Hrvatsku nadmašio broj odseljenih, dok je pozitivan neto migracijski saldo u 2024. procijenjen na oko 6.000 osoba. Posebno je ohrabrujuće što nije riječ samo o statističkoj korekciji, već o generacijskoj promjeni – mnogi povratnici su mladi stručnjaci, kvalificirani radnici i obitelji koje su otišle između 2013. i 2018. godine, a sada se vraćaju s globalnim iskustvom, poduzetničkom energijom i obnovljenim povjerenjem u budućnost Hrvatske. Promjena načina razmišljanja također je ključna: Hrvati u inozemstvu sve češće vide povratak ne kao završetak, već kao nastavak – mogućnost da globalno iskustvo kombiniraju s lokalnim prilikama.
► Iščitava li se iz tih brojki trend rasta povratka i u budućnosti te što bi to značilo za Hrvatsku? Bi li se dio njih vratio u krajeve poput Slavonije i Like?
Upravo tako, iz brojki i podataka o stjecanju hrvatskog državljanstva očituje se jasan trend rasta interesa za povratkom i useljavanjem, što ima višestruke pozitivne učinke na demografsku i gospodarsku sliku Hrvatske. Povratak mladih i radno aktivnih osoba povećava broj radno sposobnog stanovništva, pridonosi prijenosu znanja i iskustava te potiče investicije i revitalizaciju depopuliranih područja. Dio povratnika svakako može odabrati povratak u krajeve poput Slavonije i Like, osobito uz podršku dostupnih poticaja poput stambenih subvencija, poreznih olakšica i demografskih mjera. Stvarni povratak ovisit će i o ekonomskim, infrastrukturnim i administrativnim uvjetima te olakšanju integracije povratnika u lokalne zajednice. Ponovno naglašavam značaj mjere Biram Hrvatsku, koju provode Hrvatski zavod za zapošljavanje i Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Mjera predstavlja nadogradnju postojeće potpore za samozapošljavanje i ima dva cilja: omogućiti osobama koje su stekle znanja i vještine u inozemstvu dodatni poticaj za povratak u Hrvatsku te potaknuti razvoj gospodarski slabije razvijenih područja, poput Slavonije i Like. Korisnici ove mjere mogu ostvariti poticaj do 27.000 eura za povratak iz inozemstva i do 23.500 eura za internu mobilnost. Od 2024. godine mjera je proširena na povratnike iz država Europskoga gospodarskog prostora, Švicarsku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju i Novi Zeland. Prema dostupnim podacima, do 20. listopada 2025. odobreno je ukupno 1.335 zahtjeva, od čega 1.256 za povratak iz inozemstva i 79 za internu mobilnost, a u tim poslovnim subjektima ukupno je zaposleno 1.878 radnika. Svi ti radnici imaju svoje obitelji tako da mjera ima dalekosežnije učinke od onih koji su vidljivi u samim brojkama.
► U 12 zemalja Hrvati imaju status nacionalne manjine. Koji su najvažniji projekti koje Središnji državni ured i Vlada Hrvatske trenutno provode u tim zemljama?
Uz Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu, Hrvati su autohtono stanovništvo u 12 europskih država u kojima danas većinom imaju priznat status nacionalne manjine te, sukladno zakonodavstvu pojedine države, posebna manjinska prava u većoj ili manjoj mjeri ostvaruju u Mađarskoj, Rumunjskoj, Crnoj Gori, Austriji, Srbiji, Slovačkoj, na Kosovu, u Češkoj i Italiji, dok kao nacionalna manjina nisu priznati u Sloveniji i Bugarskoj. Također, Hrvati nemaju priznat status nacionalne manjine ni u Sjevernoj Makedoniji, no s tom državom Hrvatska ima od 2007. godine sklopljen bilateralni sporazum o obostranoj zaštiti nacionalnih manjina, čime se na određeni način taj status ipak priznaje. No, želio bih istaknuti da bismo trebali biti svjesni kako razvijenog i učinkovitog modela kakav postoji u našoj domovini nema ili gotovo nema. Već sam spomenuo kako neke države ne priznaju Hrvatima status nacionalne manjine, a neke, poput Bugarske, niti ne poznaju pojam nacionalne manjine, dok se u većini ostvaruje samo dio onoga što je propisano ustavom ili zakonima pojedine države. Naravno, institucije Hrvatske i na bilateralnoj i na multilateralnoj razini kontinuirano rade na poboljšanju položaja i statusa pripadnika hrvatske nacionalne manjine. Uz to, postoji vrlo bliska suradnja na svim razinama društvenog i političkog života s predstavnicima Hrvata u ovim državama, a kad pitate koji su najvažniji projekti koji se provode u tim državama, izdvojio bih projekte od strateškoga značaja za Hrvate izvan Hrvatske koje je proglasila Vlada Hrvatske. Zasad najveći realizirani projekt je izgradnja Hrvatskoga doma – Matice u Subotici, a svakako treba spomenuti i projekte »Rasti gdje si posijan« i »Gradi mlin gdje je voda« – »7 Matica« te »Domus Demitriana« u Srijemskoj Mitrovici. Nadalje, tu je i potpora medijima – Radio Duxu iz Tivta, Hrvatskome glasniku iz Kotora te Hrvatskim novinama iz Željeznoga. Važna je potpora Multimedijalnome muzeju Hrvata te Hrvatskome kazalištu u Pečuhu, kao i HNK u Mostaru, jedinome profesionalnome hrvatskom kazalištu izvan Hrvatske. U Mađarskoj se usto podupire obnova ili uređenje zgrada hrvatskih odgojno-obrazovnih ustanova, a strateški projekt je i obnova i modernizacija Dvojezične rumunjsko-hrvatske gimnazije u Karaševu u Rumunjskoj. Naravno, to su samo najveći od mnogobrojnih projekata koji se uspješno provode u 12 navedenih država, i to prema potrebama i kapacitetima hrvatskih zajednica.
► U kojoj manjinskoj zajednici uočavate da ima specifičnih potreba ili izazova s kojima se Hrvati suočavaju, a moguće ih je možda riješiti?
Iskreno, mislimo da se dio otvorenih pitanja može i treba riješiti u svim državama. Spomenuo sam izgradnju Hrvatskoga doma – Matice u Subotici, gdje su sjedište dobile tri važne institucije Hrvata u Srbiji: Hrvatsko nacionalno vijeće, Novinsko-izdavačka ustanova Hrvatska riječ i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, a otvorio ju je predsjednik Vlade Andrej Plenković u lipnju 2023. u svome jedinom posjetu Srbiji. Izgradnjom Matice u Subotici vidjeli smo puno toga pozitivnoga, stvoreni su uvjeti za kvalitetniji rad te je povećana vidljivost, a prema riječima samih Hrvata i njihov ugled u Subotici, Bačkoj i cijeloj Srbiji. Stoga smo podržali inicijativu HNV-a i projekt izgradnje sedam manjih hrvatskih domova – matica u Srijemu, Banatu i Bačkoj, u onim mjestima gdje postoji veća hrvatska zajednica. Sigurni smo da će otvorenjem ovih sedam matica, koje bi sve trebale biti u funkciji do kraja 2026., doći do puno pozitivnih pomaka. Mi znamo da je to trebala izgraditi Srbija, ali zbog njihova odugovlačenja i nečinjenja više nismo mogli čekati, nego smo reagirali proaktivno. Pozitivno se riješilo i dugogodišnje pitanje prostora hrvatske zajednice u Boki kotorskoj gdje je Crna Gora predala Hrvatskoj u trajno vlasništvo Dom kulture Josip Marković u Donjoj Lastvi, koji je od iznimne važnosti za Hrvate i gdje se nalazi sjedište Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore. Poznato je da su ovaj Dom 1922. godine izgradili Hrvati, a zatim i obnavljali, tako da je riječ o povratu, ali Bogu hvala, to je vrlo važan i pozitivan korak. U komunikaciji smo s vlastima Sjeverne Makedonije koje su se obvezale da će pri prvoj promjeni svoga Ustava u njega unijeti i Hrvate kao nacionalnu manjinu. Aktivno radimo i u drugim državama te ćemo i ubuduće u svim prigodama tražiti poboljšanje statusa i položaja naših sunarodnjaka te istodobno kontinuirano pružati snažnu potporu i razvijati suradnju s organizacijama hrvatske nacionalne manjine.
► Hrvatska čini sve da olakša položaj Hrvata u Srbiji, a veliki je fokus na očuvanju hrvatskoga jezika.
Puno toga sam već rekao u odgovoru na prethodno pitanje. Dakle, imamo snažnu i intenzivnu suradnju s predstavnicima Hrvata u svim područjima društvenoga života. Naravno da su nam svi Hrvati izvan Hrvatske iznimno važni i bitni, na poseban način predstavnici nacionalne manjine, ali ipak su zbog brojnih razloga koji su nam svima poznati Hrvati u Srbiji u posebnom fokusu, i našega Ureda i cijele naše Vlade. U proteklih pet godina realizirani su vrlo brojni i različiti projekti. Spomenuo sam već uspješne projekte usmjerene na mlade, posebnu upisnu kvotu za pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva te stipendije studentima pripadnicima hrvatskoga naroda izvan Hrvatske. Zalaganjem Ureda, uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, te velikim razumijevanjem hrvatskih visokih učilišta, ispunjen je jedan od najvažnijih ciljeva zaključaka sa sjednice Savjeta Vlade Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske, održane krajem 2016. u Vukovaru. Od pokretanja projekta akademske godine 2018./19. na Sveučilištu u Zagrebu do danas upisano je oko 250 studenata iz 25 država, najviše upravo iz Srbije, više od trećine, zatim iz Njemačke i Crne Gore, Slovenije, Sjeverne Makedonije, Argentine, Mađarske itd. Svim studentima osigurava se smještaj u studentske domove i pruža potpora Ureda, a o potrebi i popularnosti programa svjedoči činjenica da se svake godine povećava broj upisanih studenata. Uz kontinuiranu dodjelu stipendija pripadnicima svih triju skupina Hrvata izvan Hrvatske, kako ih definira naš Zakon, koji studiraju u Hrvatskoj, te za studij pripadnicima hrvatskoga naroda koji studiraju u BiH, Ured od akademske godine 2023./24. osigurava stipendije pripadnicima hrvatske nacionalne manjine iz Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije koji studiraju na javnim sveučilištima u tim državama. To nam je vrlo važno, jer ulaganje u mlade je najbolje i najpouzdanije ulaganje u budućnost. No, treba reći kako je puno toga što Srbija još treba učiniti kako bismo mogli biti zadovoljni statusom i položajem Hrvata u ovoj državi, od sprečavanja govora mržnje i diskriminatornoga govora, davanja primjerene financijske potpore do primjerenog uključivanja u društveni i politički život te osiguravanja zajamčenog predstavljanja Hrvata na svim razinama, od lokalne do državne, sukladno preuzetim obvezama iz Sporazuma o obostranoj zaštiti manjina iz 2004. godine. Od rješavanja ovih pitanja nismo i nikad nećemo odustati. A kad govorimo o Hrvatima u Srbiji, treba istaknuti i to da je Jasna Vojnić, predsjednica HNV-a, postala 2024. godine prva zastupnica u Hrvatskome saboru koja je pripadnica hrvatske nacionalne manjine, što je snažna poruka i hrvatskoj i srbijanskoj javnosti.
► Hrvati u Bosni i Hercegovini od posebnog su značaja za Hrvatsku. Možete li pobliže predstaviti ključne projekte koje Ured provodi u Bosni i Hercegovini.
Na početku svoga trećeg mandata, predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković za svoj prvi službeni bilateralni posjet izabrao je Bosnu i Hercegovinu. To je i na simboličkoj razini jasna poruka o prioritetima koje je hrvatska vlada postavila. Također, treba naglasiti kako je u ovih devet godina, u trima mandatima ove Vlade, za potporu projektima i programima od posebnog interesa za Hrvate u BiH izdvojeno oko pola milijarde eura. Takva značajna ulaganja, nikad veća, potvrđuju našu stratešku opredijeljenost za podršku Hrvatima u BiH. Naši projekti u BiH provode se sustavno u više područja – od obrazovanja i kulture do zdravstva, infrastrukture i potpore različitim skupinama društva, od potpore mladima do potpore razvojnim inicijativama. Ponavljam, sve naše aktivnosti provode se s jasnim ciljem – uz očuvanje i osiguravanje stvarne jednakopravnosti Hrvata, kao jednog od triju konstitutivnih naroda u BiH, tu su još i jačanje položaja hrvatskoga naroda, unapređenje kvalitete života te stvaranje uvjeta za njihov održivi ostanak, ali i povratak u BiH.
► Kakva je suradnja s institucijama u Bosni i Hercegovini, osobito u kontekstu podrške obrazovanju, kulturi i lokalnim zajednicama gdje žive Hrvati?
S ponosom mogu reći kako naša suradnja nikada nije bila jača. Rezultat te suradnje su brojni uspješno realizirani projekti koji život znače, ali i projekti koji jačaju politički položaj Hrvata u BiH. Prolazeći danas Bosnom i Hercegovinom, u svakom dijelu zemlje gdje žive Hrvati postoji vidljiv trag potpore koju pruža hrvatska vlada. Pokrili smo sva područja i unaprijedili kvalitetu svakodnevnog života. Danas, sustavno, s izabranim političkim predstavnicima Hrvata na svim razinama vlasti, s Katoličkom crkvom i udrugama Hrvata u BiH, gradimo bolnice, domove zdravlja, dječje vrtiće, igrališta, škole, studentske i učeničke domove, ceste, komunalnu infrastrukturu. Tu su i mediji, knjižnice, muzeji, galerije, centri za kulturu. Podupiremo branitelje, mlade obitelji. Stvaramo bolje uvjete skrbi za djecu i mlade s teškoćama u razvoju, za naše seniore i umirovljenike. Ulažemo u kulturu i očuvanje hrvatske kulturne i povijesne baštine u BiH. Ulažemo u mlade, u njihova znanja i vještine. Stojimo iza onih mladih koji postižu vrhunske rezultate bilo u sportu, glazbi, matematici ili informatici. Također, kontinuirano povećavamo iznos i broj studentskih stipendija. Od 2016. do danas dodijelili smo skoro 9.000 stipendija. Tu su i projekti koji jačaju gospodarski razvoj – od poljoprivrede i stočarstva, turizma do jačanja poduzetništva.
► Koji su projekti usmjereni na dugoročno jačanje političke i ekonomske pozicije Hrvata u BiH?
Ured djeluje s jasnim ciljem – dugoročno jačati političku, društvenu, ali i ekonomsku poziciju Hrvata u BiH održivim projektima poput potpore poljoprivrednim gospodarstvima, projektima koji stvaraju pretpostavke za razvoj poduzetničkih zona te naposlijetku i projektima od strateškoga značaja. Tu govorim o projektima poput završetka izgradnje Hrvatskoga narodnog kazališta u Mostaru, jedinoga kazališta hrvatskoga naroda u BiH te potpori radu RTV Herceg Bosna, jedinome javnome radiotelevizijskom servisu na hrvatskome jeziku u BiH. Nastavljamo izgradnju Hrvatske bolnice u Novoj Biloj, ratne bolnice i simbola stradanja Hrvata Lašvanske doline i cijele središnje Bosne; obnavljamo znamenitu gimnaziju u Širokome Brijegu, gimnaziju koja je stradala u požaru. Završavamo izgradnju Groblja mira na Bilima pokraj Mostara – veliko spomen-područje za sve stradale Hrvate u posljednja dva rata. I da ne nabrajam dalje, trenutno imamo ukupno 16 strateških projekata Hrvata u BiH. Značaj koji ti projekti imaju za opstanak i prosperitet Hrvata u BiH je nemjerljiv – od očuvanja i njegovanja hrvatskoga kulturnog identiteta, stvaranja preduvjeta za društveni i gospodarski napredak, zaustavljanja odlaska, posebice mladih ljudi iz BiH te pozicioniranja Hrvata kao predvodnika u svim pitanjima i procesima bitnim za tu zemlju. Dobrobiti ove potpore vidljive su i danas, no njihov pravi učinak očekujemo u razdoblju pred nama. Također, hrvatska vlada sustavno podupire Sveučilište u Mostaru, jedino javno sveučilište na hrvatskome jeziku u BiH, kao i Sveučilišni klinički bolnički centar u Mostaru, jednu od najboljih zdravstvenih ustanova u BiH i šire.
► Kako ocjenjujete ulogu Hrvatske matice iseljenika u jačanju veza između domovine i iseljeništva i suradnju sa Središnjim državnim uredom? Planiraju li se zajednički projekti?
Hrvatska matica iseljenika već više od sedam desetljeća ustrajno gradi most između domovine i iseljeništva, djelujući kao ključna institucija u očuvanju hrvatskoga identiteta, jezika, kulture i tradicije među Hrvatima diljem svijeta. Njezina uloga u jačanju veza s iseljeništvom neprocjenjiva je, osobito u kontekstu sve dinamičnijih migracijskih kretanja i potrebe za očuvanjem nacionalnog i kulturnog zajedništva. Suradnja s Uredom je prirodna, kontinuirana, sadržajna i iznimno kvalitetna. Nedavni sastanci s novim ravnateljem Matice mr. sc. Zdeslavom Milasom otvorili su brojne mogućnosti za zajedničke programe i inicijative. Ravnatelj Milas unosi novu energiju u rad Matice, što jamči dodatno osnaživanje ove suradnje. Povećanje sredstava iz našeg Ureda za Hrvatsku maticu iseljenika konkretan je pokazatelj povjerenja i zajedničke vizije koju dijelimo. U vremenu kada je zajedništvo temelj nacionalne snage, Hrvatska matica iseljenika i Ured djeluju kao partneri u službi hrvatskoga naroda – bez obzira na to gdje Hrvati žive. Zajedno gradimo mostove, dijelimo vrijednosti i stvaramo uvjete za aktivno uključivanje svih Hrvata u život i razvoj naše domovine.

Razgovarala: Jelena Badovinac Dimitrijević (časopis Matica)