Trodnevni program Ciklusa hrvatskog filma u Vojvodini, održan od 19. do 21. studenoga u Subotici i Somboru, ponudio je publici nekoliko ostvarenja – od psihološke drame do zanimljivih dokumentaraca.
Odluka
Prve dvije filmske večeri priređene su u Subotici, u Art kinu Lifka. Program je otvorila Odluka scenaristice i redateljice Branke Bešević Gajić. U pitanju je psihološka drama koja se bavi temom obiteljskog nasilja.
»Film želi ukazati na ovaj veoma važan problem prisutan diljem svijeta, pa i kod nas. Konkretno, bavim se nasiljem nad ženama u obitelji, njegovim uzrocima i posljedicama, ujedno i međugeneracijskim traumama. Cilj je da gledatelji osvijeste ozbiljnost ovog problema i da se potaknu na djelovanje u svojem okruženju, u smislu netolerancije takve vrste nasilja«, kazala je autorica filma Branka Bešević Gajić.
Osim autorice, o filmu i njegovim porukama, nakon projekcije govorila je i poznata glumica Éva Rász, koja glumi u tom ostvarenju.
Obalno šetalište
Drugi dan Ciklusa ponudio je u Subotici opservacijski dokumentarni film Obalno šetalište (2023.), autora Silvija Mirošničenka koji važi za etablirano ime na hrvatskoj filmsko-dokumentarističkoj sceni. Opservacijski dokumentarci fokusirani su na sistematično promatranje, odnosno snimanje pojava i ljudi, s minimalnim autorskim uplitanjem, bez naracije i intervjua. Time se postiže »nefiltrirana« objektivnost. Obalno šetalište u navedenom stilu prikazuje liburnijsku zajednicu vezanu za šetalište Franza Josefa I (od Lovrana do Voloskog), tamošnja događanja, druženja i manifestacije.
»Šetalište je samo kulisa, a glavna tema je liburnijska zajednica povezana u tih dvanaest kilometara koliko je šetnica duga. To je jedna kompaktna zajednica, mene je zanimalo ispričati priču ciljano odabirući različite osobe po dobi, zanimanjima i afinitetima, ali ne koristeći intervju. Ovaj stil je pomalo i poetski, a slika i atmosfera igraju važnu ulogu. U njemu je građevina, liburnijsko šetalište, lik, poput Alexanderplatza u poznatom romanu Alfreda Döblina«, kaže Mirošničenko.
Važnu ulogu u filmu ima i atmosferična glazba koju potpisuje Pere Ištvančić, skladatelj podrijetlom iz Tavankuta.
Hommage slamarkama
Nakon Subotice, Ciklus hrvatskog filma u Vojvodini priređen je i u Somboru. Treći dan programa, 21. studenoga, bio je posvećen istaknutom hrvatskom scenaristu, dramaturgu, redatelju, filmskom publicistu i političaru Ivi Škrabalu, rođenom u Somboru. Prikazani su dokumentarni filmovi Slamarke divojke (1971.) Ive Škrabala i Od zrna do slike (2012.) Branka Ištvančića. Filmovi su prikazani u dvorani Ernest Bošnjak u somborskom kinu.
»U Somboru smo prvi puta organizirali Ciklus hrvatskog filma u Vojvodini i odlučio sam odabrati filmove koji su posvećeni Ivi Škrabalu koji je rodom Somborac, koji je meni bio profesor u Zagrebu. Ivo Škrabalo rođen je u Somboru 1934. godine, a preminuo je u Zagrebu 2011. godine. Njegov dokumentarni film Slamarke divojke smatra se antologijskim. Taj film meni je poslužio za moj film Od zrna do slike, koji sam radio prije desetak godina, u koji sam stavio i kadrove u kojima Škrabalo objašnjava kako je on Slamarke divojke snimao na ovim prostorima 1971. godine. Mislim da je za ovo prvo gostovanje u Somboru važno bilo filmsku večer posvetiti njemu«, kazao je Ištvančić.
O značaju slamarstva za bunjevačke Hrvate govori i to što Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata nastoji afirmirati i istraživati umjetnost u tehnici slame. Prošle godine podnijeta je kandidatura za upis slamarstva u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog naslijeđa Republike Srbije.
Kako je kazao v. d. ravnatelja ZKVH-a Josip Bako, Ciklus hrvatskog filma u Vojvodini dobar je primjer suradnje ZKVH-a i jedne udruge u Hrvatskoj – Artizane u kojoj je aktivan i Branko Ištvančić, poznati hrvatski redatelj, rodom iz Tavankuta, koji je ostao navezan na svoj rodni kraj.
»Gledateljima u Subotici i šire pokušavamo ponuditi ono što je aktualno u hrvatskom dokumentarnom ili igranom filmu, naglasak nije na komercijalnim filmovima, već želimo ponuditi gledateljima ono što ne mogu vidjeti u kinima, na televiziji ili internetu«, kazao je Bako.
On je najavio da je želja ZKVH-a da narednih godina Ciklus hrvatskog filma gostuje u šokačkim mjestima i u Srijemu. Kako je dodao, Zavod planira nabaviti odgovarajuću opremu za tehnički kvalitetne projekcije u prostorijama udruga, domovima kulture, školama.
Ciklus hrvatskog filma u Vojvodini organizira se uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra u okviru međunarodne suradnje.
H. R.
