Europska komisija obvezala je Srbiju da u okviru poglavlja 23 u procesu pristupanja Europskoj uniji izradi i Akcijski plan za ostvarivanje prava nacionalnih manjina. Presedan je to napravljen za Srbiju, jer takva obveza nije postojala za druge zemlje koje su bile u procesu pregovora s Europskom unijom.
Kada je usvojen prvi (i za sada jedini) Akcijski plan 2016. godine, bilo je to u resoru Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu. Rok važenja bio mu je četiri godine, što znači da je u 2021. godini Srbija trebala imati novi Akcijski plan. U međuvremenu mijenjao se Zakon o Vladi, pa su nacionalne manjine »pripale« Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog. Na čelu ovog ministarstva treći je ministar, a Akcijski plan još uvijek nije usvojen.
Sada je (nakon višemjesečnog rada) do javne rasprave stigao novi Prijedlog Akcijskog plana. I ako bude usvojen (jer do tog stadija stigli su i tu i ostali i neki raniji prijedlozi) pitanje je hoće li on suštinski utjecati na unaprjeđenje položaja nacionalnih manjina, ostvarivanje prava, financiranje ili će samo zadovoljiti formu.
Da su problem početni podaci kazala je i ekspertkinja koja je radila na Akcijskom planu, ali neshvatljivo je da jedan takav dokument koji ima postavljene ciljane vrijednosti u 2029. godini nema potpune podatke od kojih se kreće.
Nepoznate su i financije, odnosno koliko će biti izdvojeno za provođenje Akcijskog plana.
Javna rasprava traje do 4. prosinca. Nakon toga čeka se daljnja sudbina Akcijskog plana.
Z. V.
Uvodnik
Forma ispred suštine
Najave
