Premijer Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i izaslanik predsjednika Republike Orsat Miljenić odali su u utorak, 18. studenoga, počast žrtvama Ovčare, položivši vijence i upalivši svijeće podno spomen-obilježja na mjestu masovne grobnice na Ovčari. Iz masovne grobnice 1996. su ekshumirani posmrtni ostaci 200 ranjenika i civila, koji su odvedeni iz vukovarske bolnice nakon sloma obrane Vukovara i pogubljeni na Ovčari.
Obilježavanje 34. godišnjice stradanja Vukovara u Domovinskom ratu započelo je ujutro, 18. studenoga, komemorativnim programom u dvorištu vukovarske bolnice, odakle su se sudionici uputili na 5,5 kilometara dugo hodočašće do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, prenio je HRT. Ove godine Kolonu sjećanja, u kojoj se po procjenama vukovarskih gradskih vlasti okupilo oko 125.000 sudionika, predvodile su braniteljice Vukovara, uz članove obitelji poginulih, nestalih i umrlih branitelja, kao i same vukovarske branitelje.
Najkrvavija bitka Domovinskog rata vodila se u Vukovaru. Nadljudskim naporima slabo naoružani hrvatski branitelji grad su gotovo tri mjeseca branili od znatno nadmoćnijeg neprijatelja. Više od 30.000 pripadnika tadašnje JNA i srpskih paravojnih postrojbi Vukovar je pretvorilo u ruševine.
Jasna Vojnić u koloni sjećanja
U Koloni sjećanja nalazili su se i vukovarski gradonačelnik Marijan Pavliček, vukovarsko-srijemski župan Ivan Bosančić, članovi Vlade, saborski zastupnici, predstavnici diplomatskog zbora i političkih stranaka, te braniteljskih i stradalničkih udruga. Mnogi sudionici u rukama su nosili ruže koje su dolaskom na groblje položili na grobove hrvatskih branitelja i civila, dok su državna i druga izaslanstva položila vijence i zapalila svijeće podno spomenika, odajući počast žrtvi Vukovara u kojem je poginulo ili ubijeno najmanje 2.717 hrvatskih branitelja i civila. Za 328 njih kojima se gubi svaki trag u ratnom Vukovaru još uvijek se traga.
U Koloni sjećanja sudjelovala je i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić koja je tim povodom objavila na facebooku HNV-a:
»Danas, s dubokim pijetetom i poštovanjem, prisjećamo se Vukovara i Škabrnje – rana koje su obilježile hrvatsku povijest i naš narod. Zastajemo pred žrtvom svih koji su dali život i uz sve koji i dalje nose bol gubitka. Dijelimo tugu s obiteljima stradalih, s našim sunarodnjacima u Hrvatskoj i diljem svijeta, ali i sa svim građanima koji su tih dana izgubili svoje najbliže. Patnja nema nacionalnost, ali sjećanje ima odgovornost. U ovoj tišini sjećanja biramo put koji nas obvezuje: put mira, dijaloga i povjerenja. Prošlost nas uči kako je lako izgubiti sklad, a koliko ga je teško ponovno izgraditi. Zato danas, više nego ikada, čuvajmo mir i svaki dan ga iznova stvarajmo«.
DSHV: Odgovorno se suočiti s prošlošću
U povodu 34. obljetnice sloma obrane Vukovara predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov objavio je priopćenje na službenoj facebook stranici u kojem se ističe kako za »DSHV, za Hrvate u Vojvodini, Vukovar nije samo mjesto tragedije i simbol otpora«.
»On je i izazov: kako razvijati kulturu sjećanja koja nije zatvorena u vlastitu bol, nego otvorena prema univerzalnom imperativu ljudske odgovornosti«, naveo je Žigmanov.
On je ukazao na to da je »Vukovar jedno od onih mjesta čije spominjanje u srbijanskom društvenom kontekstu i danas izaziva nelagodu, šutnju, nerijetko i potiskivanje«, ali upravo stoga osjećaju »moralnu obvezu govoriti o Vukovaru jezikom koji neće zatvarati prostore razumijevanja. Jezikom koji se ne koristi za negaciju boli drugoga, već za pokušaj njene artikulacije u društvu koje je još uvijek opterećeno nasljeđem neraščišćenih narativa o prošlosti«.
»DSHV, kao politički predstavnik hrvatske zajednice u Republici Srbiji, nije i ne može biti nijem pred činjenicama. U našoj političkoj slici svijeta Vukovar ima dvostruku rezonancu: on je, s jedne strane, tragična posljedica politika koje su vođene – bilo u političkom, bilo u vojnom, bilo medijskom smislu. S druge strane, on je i trajni podsjetnik na ranjivost naroda kad nestane okvir pravne države i kada nacionalizam u svojoj najekstremnijoj formi preuzme institucionalnu moć pretvarajući je u najogoljeniju silu«, navodi se među ostalim u priopćenju.
Žigmanov ističe da i »hrvatska zajednica u Vojvodini – a naročito obitelji onih čiji su najbliži bili zatočeni, mučeni ili ubijeni prije i nakon pada Vukovara, osobito oni iz Srijema – i dalje trpi posljedice toga povijesnog događaja«, a te posljedice su »ne samo psihološke i obiteljske, nego i političke, jer u značajnom dijelu društva još uvijek nije moguće javno progovarati o toj temi bez rizika od osporavanja ili prešućivanja«.
Na koncu, Žigmanov je poručio da ovo sjećanje ne smije ostati u prošlosti već treba usmjeriti prema društvenoj praksi mira i njegovanju dijaloga, te je pozvao »sve aktere i u Srbiji i u Hrvatskoj – da prepoznaju važnost trajne izgradnje povjerenja među narodima«, jer je to put koji »jedini vodi prema društvu oslobođenom ponavljanja tragedija«.
H. R.
