Župna crkva Uzvišenja Svetog Križa u Rumi je u fazi obnove. Zbog kapilarne vlage zidovi crkve su prerezani i ti radovi privode se kraju. Prema riječima rumskog župnika vlč. Josipa Ivešića, planirano je da se do kraja godine u crkvi izmijene i električne instalacije i rasvjeta.
Župa u Rumi stara je više od dva stoljeća i svrstava se među najstarije rimokatoličke župe na teritoriju Srbije. Prvi trag o rimokatoličkoj župi u Rumi datira 20. svibnja 1746. godine kada je biskup Ivan Paksi poslije ručka kod baruna Marka Pejačevića označio mjesto za novu crkvu koja se treba podignuti u Rumi. Također, označio je mjesto za kuću gdje bi se privremeno moglo održavati bogoslužje. Prvog upravitelja župe poslao je iz Srijemske Mitrovice barun Marko Pejačević. Župu je od 1746. do 1749. godine vodio Josip Gradiška. U to vrijeme Nijemci su od baruna tražili odobrenje da u napravljenoj drvenoj crkvi dovedu svećenika iz Njemačke. Barun udovoljava njihovoj molbi i iz Njemačke, iz jednog samostana pored Münchena, dovodi monaha Martina Wolfa. Sljedeći upravitelj župe bio je Jacob Cetli. U Rumi je nekada postojala rimokatolička crkva, na mjestu gdje se i danas nalazi, ali od drveta, nedovoljna da primi sve vjernike. Godine 1813. izgrađena je nova crkva Uzvišenja Svetog Križa, koja je mogla primiti i do 2.000 vjernika. Obnavljana je nekoliko puta. Neke obnove su bile uspješne, dok su se neke pokazale kao neuspješne prvenstveno zbog vlage koja je često izbijala u zidovima crkve.
»To je kapilarna vlaga koja dolazi iz zemlje. Počeli smo prije dve godine s nekim projekcijama i planovima, ali zbog nedostatka financijskih sredstava obnovu smo počeli tek nakon crkvenog goda Križeva, 15. rujna ove godine«, kaže župnik Ivešić i dodaje: »U dva navrata isprobane su druge metode za rješavanje vlage u crkvi. Osim što vlaga prodire u zidove i u estetskom smislu narušava unutarnji i vanjski izgled, žbuka je pukla i otpadala i fleke su se pojavile na zidovima. To je uveliko oštetilo izgled crkve, a ona je spomenik kulture i kulturno dobro koje smo svi zajedno pozvani čuvati, obnavljati, štititi kako bi ostala za sljedeće generacije«.
»U početku je planirano samo obrezivanje crkve kako bi se fizički spriječila mogućnost prodiranja vlage iz tla u zgradu. Međutim, kada smo pristupili obijanju zidova kako bi se crkva mogla raditi, ispostavilo se da je problem elektroinstalacija, za koju smo već znali da ima određenih poteškoća. Počeli smo izrađivati vrata i pripremati se za elektroradove, što uključuje i rasvjetu crkve. Nadamo se, ako bude uvjeta, da ove godine uradimo novu elektrifikaciju crkve i rasvjetu«, ističe rumski župnik.
Za ove radove župa je sredstva dobila na natječaju Pokrajinskog tajništva za kulturu, informiranje i odnose s vjerskim zajednicama. Odobreno je 1,2 milijuna dinara. 
»Nažalost, kada su u pitanju druge strukture, državne i lokalne, ove godine tu nismo dobili pomoć, ali nadam se, budući da ćemo i iduće godine nastaviti radove, da će nam izaći u susret«, kaže vlč. Ivešić.
Vjernici također pomažu u radovima prema svojim mogućnostima i ne samo materijalno. 
»Crkva se sada mora sušiti. Kada bude došlo vrijeme, slijedi žbukanje crkve, što je novi izdatak. Što se tiče elektroinstalacija, trenutno se radi elaborat. Stručna preporuka je što se tiče vanjskog dijela, crkva treba biti u ovakvom stanju oko pet godina. Naime, kod presijecanja zidova pokazalo se da je jedan dio zida izuzetno vlažan. Budući da su zidovi debeli, dugo im treba vremena da se osuše«, kaže na kraju razgovora župnik Ivešić.
S. D.