Godina 2025. u Hrvatskoj, odlukom Hrvatskog sabora, proglašena je Godinom obilježavanja 1.100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva. U Hrvatskoj se ovaj jubilej obilježava cijele godine različitim kulturnim, umjetničkim i znanstvenim programima, a Hrvati u Srbiji obilježili su također ovu obljetnicu, kao i onu od prije stotinu godina kada je proslavljen jubilej 1.000 godina Hrvatskog Kraljevstva. Tada su u mnogim mjestima širom Vojvodine postavljene spomen-ploče o čemu govori i izložba koju je ovim povodom priredio Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i koja je ovoga puta bila izložena u hodnicima Franjevačkog samostana.
Proslava 1.100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva u Subotici održana je u Franjevačkoj crkvi sv. Mihovila 24. listopada svečanom biskupskom misom koju su glazbeno obogatili Katedralni zbor Albe Vidaković uz puhački kvartet orgulje i timpane, dodajući ovome svečanom događaju veličanstvenu i svečanu notu.
Proslavu su organizirali Subotička biskupija i ZKVH uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Biskupska misa zahvalnica
Misno slavlje predvodio je biskup Subotičke biskupije Franjo Fazekas, nazočne je pozdravio gvardijan Franjevačkog samostana u Subotici fra Ivan Miklenić, a propovijed je održao fra Bernard Barbarić. Kao i u Srijemu u Golubincima, blagoslovljena je spomen-ploča na kojoj je uz prikaz Kralja Tomislava napisano: »Prigodom obilježavanja 1100. obljetnice hrvatskoga kraljevstva. Zahvalni Bogu spomen-ploču podižu Subotička biskupija, Franjevci Subotica, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata«, nakon čega je otvorena izložba »1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva – tragom tisućite obljetnice u Bačkoj i Srijemu«, u organizaciji ZKVH-a.
Fra Ivan Miklenić pozdravio je uzvanike i nazočne i podsjetio na slavlje prije stotinu godina u povodu 1.000 godina Hrvatskog Kraljevstva.
»Prije stotinu godina bilo je ovdje veliko slavlje i mnoštvo naroda iz raznih dijelova gotovo čitave Bačke i Srijema, došli su na slavlje tisuću godina Hrvatskoga Kraljevstva. Iz toga vremena je i ova crkva, iz toga vremena je i kalež iz kojeg ćemo slaviti svetu misu, iz toga vremena je i krstionica kneza Višeslava, jedan od najstarijih spomenika hrvatske kulture, u kojoj čuvamo blagoslovljenu vodu koju vjernici uzimaju. Za ovu jubilarnu godinu dobili smo i kip iz svetišta Majke Božje Bistričke, dar zagorske županije, a za koju je sašivena bunjevačka nošnja«, rekao je fra Ivan.
»Ova nam je godina jubilejska, odnosno sveta. Također, sa zahvalnošću se sada sjećamo 1.100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva i krunidbe kralja Tomislava, kao i povijesnih splitskih crkvenih sabora. Ovi su nam događaji bili važni jer su u mnogočemu uredili crkveni i društveni život tadašnje Hrvatske. Ova sveta godina kao i naše obljetnice potiču sve nas da naš život gradimo na temelju evanđeoskog nauka, na temeljima naše kršćanske vjere, nade i ljubavi; da nam u svim našim problemima i nedaćama, ali i radostima i uspjesima, dragi Bog bude na prvome mjestu. Tako ćemo stvarati ozračje istinske ljubavi i mira sa svima s kojima živimo«, rekao je biskup Franjo Fazekas.
Fra Bernard Barbarić rekao je kako kršćanska ukorijenjenost čini narod sposobnim ne samo preživjeti nego i stvarati i prenositi vrijednosti. U svojoj propovijedi upozorio je na iskorjenjivanje, relativizaciju i zamjenljivost svega u doba globalizacije:
»U takvome svijetu zajedništvo se svjesno i namjerno rastače, kako u narodu tako i u Crkvi. Pravo zajedništvo temelji se na žrtvi a ne na kompromisu, na ljubavi a ne na poduci, na prihvaćanju a ne na interesu«.
Na koncu je poručio kako je narod zajednica odgovornosti a ne skup pojedinaca koji dijele isti prostor, da je zajedništvo milosna žrtva Bogu draga a ne izoliranost od drugih.
»Dragi hrvatski narode, ostanimo stoga ukorijenjeni u onome što nam je dano odozgo, ostavštini predaka tolikih naših mučenika i svetaca, u baštini Crkve i evanđelja. Samo tako ćemo ostati narod s dušom kakvi smo bili stoljećima s pogledom uprtim u nebo ali s nogama čvrsto na zemlji«, rekao je fra Barbarić.
Znak ponosa i nacionalne svijesti
Nakon mise sve nazočne pozdravio je i generalni konzul Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici Velimir Pleša u ime diplomata zaposlenih u Srbiji.
»Današnjom proslavom postajemo i mi dionici i sadašnjosti i budućnosti, ali i prošlosti, jer se i prije sto godina ovdje također taj datum obilježavao i slavio. Kralja Tomislava povijest spominje kao legitimnog i od Crkve priznatog vladara i upravo zahvaljujući Crkvi u to vrijeme postavljen je temelj hrvatske državotvornosti. Moramo biti svjesni da je hrvatskom narodu i državi temelj kršćanski identitet i Crkva. Oduzmemo li to dvoje našem narodu, on će zasigurno propasti«, poručio je Pleša.
O značaju ove obljetnice govorila je Katarina Čeliković, koja je idejni tvorac i pokretač proslave.
Za Hrvatsku riječ ona je rekla kako je Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata već prethodne godine stavio u plan za ovu godinu obilježavanje 1.100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva.
»Sadašnji ravnatelj Zavoda Josip Bako i ja željeli smo u ovu proslavu uključiti Srijemsku i Subotičku biskupiju kako bismo kao hrvatska zajednica izvan domovine dostojanstveno obilježili značajan jubilej. Prije stotinu godina ovo je bila državna i crkvena proslava, a sada smo sukladno mogućnostima priredili više različitih događaja i aktivnosti, kako u radu institucija tako i u Crkvi. Istraživanja smo započeli još prošle godine te je jedan tekst objavljen u Godišnjaku za znanstvena istraživanja br. 16, priređena je izložba ‘1100 godina Hrvatskoga kraljevstva – Tragom milenijske proslave u Bačkoj i Srijemu’ uz prateći katalog, a kako je danas teško naći materijal za ovakvu izložbu, napose stare tiskovine, veliku je pomoć u istraživanju pružio vinkovački povjesničar mr. sc. Zlatko Virc, potom vlč. Marko Kljajić te povjesničari Stevan Mačković i Vladimir Nimčević. Centralne proslave bile su na biskupskim misama zahvalnicama u Golubincima za Srijemsku biskupiju i u Subotici za Subotičku biskupiju.«
Čeliković dodaje kako je u okviru 24. Dana hrvatske knjige i riječi – Dana Balinta Vujkova priređen znanstveno-stručni skup na kojem je bilo desetak radova na temu 1.100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva što će objaviti u zborniku radova.
»Iznimno smo ponosni na dvije spomen-ploče kojima ostavljamo trajni trag naše prisutnosti i zahvalnosti za domovinu Hrvatsku, kojoj povijesno pripadamo. Podsjetimo se kako u Srijemskoj biskupiji još postoje spomen-ploče na nekoliko crkava, u Subotici je zajedno sa zgradom žandarmerije nestao ovaj trag. Spomen-ploče u crkvi u Golubincima i u franjevačkoj crkvi u Subotici doista su znak našeg ponosa i svijesti o pripadnosti hrvatskom narodu. UBH Dužijanca dala je izraditi i krunu u tehnici slame kojom se daje autentični prinos proslavi, a moramo spomenuti odista veličanstveni glazbeni i liturgijski ugođaj u franjevačkoj crkvi u Subotici. Kako vidite, hrvatska zajednica u Vojvodini proslavila je svečano ovaj veliki jubilej kojim je podržala Hrvatski sabor u obilježavanju 1.100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Izložbu ćemo ponuditi i u drugim mjestima uz različite kulturne priredbe kako bi što širi krug ljudi upoznao svoju povijesnu baštinu«, ističe Čeliković.
J. D.
