Paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca za braću Abjanović iz sela Morović članovi Zajednice prognanih Hrvata iz Srijema, Banata i Bačke prisjetili su se tragične sudbine vojvođanskih Hrvata 90-ih godina koji su bili žrtve likvidacija i progona. Oko 40 tisuća vojvođanskih Hrvata ostalo je bez doma, mnogi su bili u logoru, a nekoliko desetaka ih je izgubilo život ili nestalo. Braću Matu i Ivicu Abjanović, Hrvate iz Morovića u općini Šid, 23. listopada 1991. godine odveli su pripadnici tadašnjeg MUP-a Srbije, nakon čega im se gubi svaki trag. Njihova sudbina ni danas, 34 godine poslije, nije razjašnjena.
Vesna Abjanović, kći nestalog Mate Abjanovića, kazala je kako ni nakon više od tri desetljeća nema odgovora o sudbini nestalih. 
»Nema traga o njihovom nestanku, nemamo odgovor na pitanje tko je naredio ovaj zločin, nemamo odgovorne za ovaj zločin«, rekla je.
Državni tajnik u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas istaknuo je da hrvatsko društvo mora učiniti više kako bi se obiteljima nestalih napokon pružili odgovori.
»Mislim da je doista potrebno da sazrijemo svi i da učinimo dodatne napore kako bi ove obitelji doista saznale gdje su njihovi najmiliji«, poručio je Milas koji je vijenac položio kao izaslanik premijera hrvatske Vlade Andreja Plenkovića.
U ime Hrvatskog sabora vijenac je položila saborska zastupnica Jasna Vojnić, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, koja je tom prigodom uputila poruku suosjećanja i odgovornosti:
»Danas sam ovdje, u ime Hrvatskog sabora, s mislima na sve naše sunarodnjake koji već više od tri desetljeća traže istinu o svojim najmilijima. Prošlo je previše vremena, a pravde još nema. Žao mi je što odnosi između dviju država ni nakon toliko godina nisu onakvi kakvi bi trebali biti. Nastavit ćemo se boriti da istina bude izrečena, da žrtve dobiju svoje spomen-obilježje i da strah zauvijek nestane iz Srijema«.
Organizatori su ovom prigodom ponovno istaknuli potrebu da se u Srbiji podigne spomen-obilježje za ubijene i protjerane Hrvate, žrtve etnički motiviranog nasilja 1990-ih godina, budući da takvo obilježje do danas ne postoji.
Podsjetimo, oko 40.000 vojvođanskih Hrvata bilo je tijekom 1990-ih prisiljeno napustiti svoje domove, mnogi su prošli kroz logore i zatvore, a deseci su ubijeni ili nestali, premda se ratna zbivanja nikada nisu vodila na teritoriju Vojvodine. Sudbina braće Abjanović i dalje ostaje simbol stradanja vojvođanskih Hrvata i izostanka pravde. Nakon višegodišnjih sudskih postupaka u Srbiji i pred Europskim sudom za ljudska prava odgovorni za njihovo odvođenje i smrt nikada nisu utvrđeni.
»Priča o braći Abjanović nije samo sudski predmet, nego priča o nasilju, šutnji i ustrajnosti u traženju istine«, poručuju iz Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata. 
HRT / M. V. R.