Nakon višekratnog odgađanja, američke sankcije za Naftnu industriju Srbije (NIS) stupile su na snagu 9. listopada. Sankcije su uvedene početkom 2025. godine protiv ove energetske kompanije u Srbiji kao dio šireg pritiska na Rusiju zbog invazije na Ukrajinu. NIS je većinski u ruskom vlasništvu – Gaspromnjeft (kćerka-firma Gazproma) drži 44,85% akcija, ruska firma Intelligence 11,3%, dok Srbija ima 29,87%, a ostatak su manjinski dioničari. Cilj sankcija je financijski oslabiti ruske kompanije koje financiraju rat, a NIS je pogođen jer njegovi prihodi indirektno podržavaju Kremlj.
Ograničenja i komplikacije
Sankcije su više puta odgađane, ali su na koncu stupile na snagu 9. listopada 2025. godine, kada je istekla specijalna licenca američkog Ministarstva financija (OFAC). Veleposlanstvo SAD-a u Beogradu poručilo je da sankcije nisu usmjerene protiv srpskog naroda, već protiv ruskog utjecaja i predložilo Srbiji da otkupi ruski udio po fer cijeni za veću energetsku nezavisnost.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić više je puta apelirao na građane da ne paniče zbog uvođenja američkih sankcija NIS-u i istakao da nema razloga za to, budući da će država tražiti i pronaći rješenje, jer se »ponaša ozbiljno i odgovorno«.
Sankcije ne zabranjuju rad NIS-a u Srbiji, ali ograničavaju međunarodne transakcije i suradnju s američkim entitetima (bankama, karticama, kompanijama). Tako NIS ne može više koristiti američke platne sustave (npr. Visa, Mastercard, American Express). Na benzinskim crpkama NIS-a, građani i firme ne mogu plaćati inozemnim karticama – samo gotovinom, Dina karticama ili srpskim aplikacijama. Veleprodaja u dinarima funkcionira nesmetano, ali međunarodni uvoz/izvoz postaje kompliciraniji (preko trećih strana ili alternativnih kanala).
NIS uvozi oko 70% sirove nafte (iz Rusije, Iraka, Kazahstana). Sankcije otežavaju plaćanja i transport (npr. preko Jadranskog naftovoda – Janaf u Hrvatskoj, koja je obustavila isporuke). Hrvatska je 10. listopada zaustavila dotok nafte Srbiji zbog rizika od sekundarnih sankcija. Inače NIS je već u gubitku (3,6 milijardi dinara u prvom polugodištu 2025.), dijelom zbog sankcija i pada cijena nafte.
Rast cijena, poremećaj u opskrbi
Od posljedica za građane ekonomski stručnjaci ističu kako će sankcije imati kratkoročne i dugoročne posljedice. Od kratkoročnih posljedica moguć je blagi rast cijena goriva, mogući poremećaji u opskrbi, gubici NIS-a utjecat će i na privredu i državni proračun, a građani će imati ograničene mogućnosti plaćanja na crpkama. Među dugoročnim posljedicama ističu se više cijene, rizik od nestašica, pad BDP-a za 0,5 do 1%, viši troškovi transporta i grijanja za građane.
Predsjednik Vučić rekao je da je Rusija ponudila Srbiji ugovor za opskrbu plinom do Nove godine, navodeći da je to razočaravajuća vijest, jer je Srbija, kako kaže, očekivala sklapanje dugoročnog ugovora još u svibnju ove godine. Podsjetio je da je u svibnju u Moskvi razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i da je tad rečeno da će u najkraćem roku – od mjesec ili dva – biti zaključen sporazum, ali da je Srbija još morala čekati. Nakon toga se sreo s Putinom u rujnu kada je tražio zaključenje sporazuma te da su ih sada obavijestili da će to trajati do Nove godine.
»Zašto do Nove godine? Logika je jednostavna i neću to kriti, pa zato što nam oni žele time kazati ‘e ako vi budete krenuli u nacionalizaciju NIS-a ili bilo što drugo, mi vam možemo presjeći plin 31. prosinca’. I to je za mene veoma, veoma loša poruka u svakom smislu«, rekao je Vučić.
Nakon pak sastanka s predsjednikom Upravnog odbora Gaspromnjefta Aleksandrom Djukovim i zamjenikom ministra energetike RF Pavelom Sorokinom Vučić je poručio kako neće biti velike energetske krize u Srbiji.
H. R.
