U Fondaciji Antun Gustav Matoš u Beogradu u četvrtak, 2. listopada, održan je okrugli stol »Gospodarski potencijal hrvatske zajednice u Srbiji – Lokalni razvoj i prekogranične veze«.
»Danas postavljamo temelje za suradnju i integraciju hrvatske zajednice u gospodarski život Srbije, a isto tako otvaramo mogućnosti suradnje između naših gospodarstvenika s velikim hrvatskim tvrtkama koje posluju u Srbiji ili Hrvatskoj. Nećemo danas dati odgovore na sva pitanja, ali ćemo započeti razgovor«, kazao je, otvarajući okrugli stol, upravitelj Fondacije Antun Gustav Matoš Marin Piuković.
Uz Fondaciju Antun Gustav Matoš, organizator okruglog stola je i Hrvatski poslovni klub u Srbiji, koji će naredne godine obilježiti 20 godina rada u Srbiji.

Uskoro natječaj za gospodarstvenike

U prvom dijelu govorilo se o trenutačnom stanju u gospodarstvu, prije svega u poljoprivredi pripadnika hrvatske zajednice. Upravitelj Fondacije CroFond Lazar Cvijin najavio je poticaje poljoprivrednicima.
»Vlada Hrvatske izdvojila je za ovu godinu 500.000 eura za poticaje poljoprivrednicima iz hrvatske zajednice u Srbiji. Natječaj je u pripremi i bit će uskoro objavljen. Dokumentacija neće biti prezahtjevna, maksimalni iznos bit će 10.000, a minimalni 1.000 eura. Očekujemo da ćemo tijekom studenoga provesti taj program«, kazao je Cvijin. 
Cvijin je podsjetio i na registar poljoprivrednika i gospodarstvenika čija je izrada počela 2021. godine i Strategiju gospodarstva hrvatske zajednice u Srbiji. Kako je kazao, u registar poljoprivrednika upisano je oko 10 do 20 posto poljoprivrednika i gospodarstava, a poduzetnika i poduzeća i manje od toga, i među njima je najviše malih poduzeća.
»Imamo sada jedan kvalitetan uzorak i ništa više od toga. Analiza uzorka pokazuje da je dominantna djelatnost u poljoprivredi ratarstvo, voćarstvo i stočarstvo. Procjena je da u subotičkom ataru u vlasništvu ili zakupu oko 60 posto zemljišta obrađuju pripadnici naše zajednice«, kazao je Cvijin.

Izazovi na terenu

Vlasnik i direktor Salaša 024 iz Subotice koji se bavi ugovaranjem poljoprivredne proizvodnje otkupom i prodajom repromaterijala David Anišić kazao je da je za poljoprivrednu proizvodnju najveći izazov promjena klime. Kako je kazao, posljedice su već vidljive u proizvodnji kukuruza koji je nekada sijan na oko 70 posto površina, a očekuje se da će naredne godine te površine biti nekoliko puta manje. 
»Srbija je nekada izvozila četiri milijuna tona kukuruza, a ove godine bit će primorana uvoziti ga. Slično je i sa sojom. Prošle godine zbog malih prinosa uvezeno je 300.000 tona, dok će se iz Hrvatske ove godine uvesti 400.000 tona soje. To je surova realnost naše poljoprivrede i ove države«, kazao je Anišić.
Vlasnik poduzeća Vitin fruits iz Mirgeša Branimir Vuković u potrazi za profitabilnom proizvodnjom mijenjao je zasade u voćarskoj proizvodnji, pa i dijelom iz voćarstva prešao na povrtlarstvo. 
»Proizvodnja voća bila je na 40 hektara, višnja, trešnja, jabuka, šljiva, kajsija, dunja. Upravo promjena klime, kasni mrazevi u proljeće i suša tijekom ljeta razlog su što je 70 posto tih zasada iskrčeno. Sada proizvodimo povrće, i to rani krumpir i luk, i u hladnjačama gdje se nekada čuvalo voće sada je povrće. Imam i destileriju za proizvodnju rakije kapaciteta 100.000 litara godišnje, ali samim tim što se krče voćnjaci problem je nabava sirovine«, kazao je Vuković.

Trgovina vrijedna 2 milijarde eura

U drugom dijelu okruglog stola govorilo se o gospodarskoj suradnji Hrvatske i Srbije, te poslovanju hrvatskih kompanija u Srbiji. Hrvatska i Srbija značajni su trgovinski partneri. Robna razmjena iznosi oko dvije milijarde eura.
»U ukupno ostvarenom izvozu Hrvatska je za Srbiju vanjskotrgovinski partner na 14. mjestu, gledano po uvozu Srbija je za Hrvatsku zemlja koja je na 5. mjestu. S Hrvatskom posluje oko 5.200 kompanija iz Srbije«, kazao je voditelj Centra za regionalnu suradnju PKS-a Aleksandar Radovanović i dodao da potencijala ima i za veću suradnju jer je u vrijeme Jugoslavije robna razmjena tada dvije republike bila oko pet milijardi dolara. 
Srbija i Hrvatska imaju slična izvozna tržišta. Kako je kazao Radovanović, prošle godine izvoz iz Srbije u Europsku uniju bio je 17,5 milijardni eura, dok je Hrvatska na tržište EU izvezla robe u vrijednosti od 15,6 milijardi eura.
Hrvatske tvrtke značajan su investitor u Srbiji i, kako je kazao Radovanović, Hrvatska je s oko milijardu eura investicija među prvih 20 investitora u Srbiji. Investicije iz Srbije u hrvatsko gospodarstvo znatno su manje.
»Srbija je u tranziciju ušla tek 2000-ih godina. Hrvatska je bila dobrim dijelom ispred, imala je spremne kompanije, koje su čekale, promatrale i kada se ukazala prilika investirale u gospodarstvo u Srbiji«, kazao je Radovanović.

Ubrzati protok tereta

Kao primjer suradnje dviju gospodarskih komora Radovanović je istaknuo zajednički zahtjev da se na graničnim prijelazima ubrza protok teretnog prometa i putnika, koji će nakon 12. listopada, kada na snagu stupaju nova pravila ulaska u EU, biti znatno usporen što će usporiti i prijevoz tereta.
»Na granicama zapadnog Balkana i Europske unije kamioni godišnje čekaju 26 milijuna sati. To je brojka koja treba zabrinuti sve, a posebno predstavnike poslovnih zajednica. Godišnji gubici zbog čekanja na granici iznose pet eura po satu. Kamioni u prosjeku čekaju 10 sati samo da bi došli do druge carinske službe. To može i te kako ugroziti postojeće i nove investicije u Srbiju«, kazao je Radovanović, navodeći da zahtjeve gospodarstva treba pratiti i politika Srbije i Hrvatske.
Dvije komore pokrenule su i inicijativu za obnovu željezničke pruge Beograd – Zagreb – Rijeka. Luka u Rijeci značajna je za Srbiju jer se najveći dio izvoza obavlja iz te luke.
O iskustvima rada i širenja poslovanja u Srbiji govorili su predstavnici Atlantic Grupe i Milenijum osiguranja.
»Za pola godine prodaja ostvarena u Atlantic Grupi bila je 560 milijuna eura, a tržište Srbije ostvarilo je 26,4 posto tog prihoda i odmah je iza tržišta Hrvatske. Grupacija im oko 5.500 zaposlenih, a u Srbiji je skoro 2.200 radnika«, kazao je direktor predstavništva Atlantic Grupe u Srbiji  Zoran Daljević.
Z. V.