Drugo lice Subotice

Licemjeri o našem trošku

Licemjernost je od pradavnina jedna od najraširenijih i najpodmuklijih ljudskih osobina, a razvojem svijesti i tehnologije danas je dovedena gotovo do savršenstva i ovisi isključivo o kreativnosti onoga tko ju provodi. Naravno, u vlastitim očima ona se po pravilu odnosi na drugoga, ali ako želimo biti iskreni, onda je najbolje stati pred zrcalo i pogledati sebe s druge strane. No, kako tema nije ispovijed, promotrimo dvoličnost – jer to je sinonim za licemjernost – na jednom banalnom primjeru iz naše nedavne prošlosti.
Svakoj vlasti uvijek odani sluganjski mediji prenijeli su vijest da je u četvrtak, 25. rujna, u Subotici boravila ministrica gospodarstva Adrijana Mesarović, a povod njezina posjeta jasan je već i iz naslova na tim i takvim medijima: »Završetak radova na izgradnji vodovodne mreže u Malom Bajmoku za dva meseca« (TV Subotica), odnosno »Završetak prve faze vodovodne mreže u Malom Bajmoku do novembra« (Subotica.com). Budući da je istoga dana posjetila i pogone Swarovskog u industrijskoj zoni u Malom Bajmoku ministrica je u maniru iskusnih starijih kolega izvukla posve logičan licemjerni zaključak kakav se javnosti servira u sličnim prilikama.
»Ministarstvo gospodarstva u kontinuitetu ulaže u one infrastrukturne radove koji povećavaju kapacitete u industrijskim zonama, u cilju privlačenja novih investitora i otvaranja novih radnih mjesta«, izjavila je Mesarović, a odani razglasi prenijeli su i njezine riječi da ukupna vrijednost radova na prvoj fazi proširenja vodovodne mreže za proširenje kapaciteta onih koji u industrijskoj zoni već posluju iznosi 89 milijuna dinara (nešto manje od 800.000 eura) i sve to o trošku Ministarstva na čijem je čelu! Prevedno na običan jezik: o trošku građana.
U kojoj riječi se iza jedne ovako lijepe vijesti krije licemjer, a da to nisu primijetili niti sluganjski mediji? Recimo odmah: u kojoj god želite.
Krajnje je licemjerno, recimo, pričati o privlačenju novih investitora u industrijsku zonu u trenutcima kada 350 radnika kompanije Flender ovih dana potpisuje sporazumni raskid ugovora o radu, dakle dobija otkaz u istoj toj industrijskoj zoni koju je ministrica posjetila noseći vreću punu novca građana kao dar onima koji tu već posluju ili će poslovati. Ako pak ministrica nije znala za »slučaj Flender«, koji će bez dijela prihoda ostaviti bar tisuću članova obitelji, onda je na dobrom putu da po neobaviještenosti nadmaši i francuskog sobara koji se u jednom trenutku našao na položaju predsjednika države, a odgovornost nositelja vlasti pada za stupanj niže. Ako se, dakle, Adrijana Mesarović u Suboticu uputila grlom u jagode, a da se prije toga nije raspitala kakvo je stanje u industrijskoj zoni, na to su je mogli uputiti njezini domaćini, u konkretnom slučaju pomoćnik gradonačelnika Srđan Samardžić, koji je bar toliko upoznat sa situacijom u Flenderu da joj je mogao savjetovati i manje pompozan javni nastup. Ali, budući da je riječ o kadrovima koji izlaze ispod istoga šinjela, u »neobaviještenost« je teško povjerovati, a u licemjernost i više negoli lako.
Ili, uzmimo drugi primjer. Esencijalna je dvoličnost podmazivati debele guske novim mlazovima i pipama kada u gradu imamo dijelove, oko Zorke ili u Srpskom šoru, čiji stanovnici koriste vodu iz kopanih bunara jer nemaju vodovod! Ta voda, onako mutna i žuta, nije za piće, a situacija je još dramatičnija u ljetnim, sušnim mjesecima kada je ni nema jer se nivo podzemnih voda spušta sve dublje pa su vlasnici kućanstava primorani na dodatno kopanje svojih šahta ili pak novih bunara. Te detalje Adrijana Mesarović nije morala znati, ali bi bar bilo uputno da se raspitala o stanju vodovodne mreže u Subotici i okolici i na temelju toga da se odrede prioriteti. Na te detalje, i prije izrade elaborata o proširenju vodovoda u industrijskoj zoni mogla ju je upozoriti i lokalna samouprava čija je osnovna svrha postojanja skrb o dobrobiti i kvaliteti života građana s kojima dijele isti životni prostor.
Ali, kako je licemjernost – bar kod nas – etiketa koja se obavezno lijepi na odijelo političara prije negoli ostvari svoj prvi javni nastup, tako je i njihov spoj s »biznismenima« prirodan odnos bića istih karakteristika. Građanima, koji su po pravilu oštećena strana u ovakvim predstavama, umjesto da tapšu, jedan dobronamjeran savjet: pitajte novinare zašto ne pitaju predstavike vlasti o vašim problemima za koje i te kako dobro znaju i na taj način licemjernost legaliziraju kao zakon divlju gradnju.
Z. R.

Najave

13. 02. Prelo mladeži u Subotici

H. R. | 13. veljače 2026.

Prelo mladeži bit će održano u petak, 13. veljače, u dvorani Dukat (Velebitska 31) u Subotici. Početak je u 20 sati. Goste će zabavljati ansambl Ruže. 
 

14. 02. Solistički koncert na orguljama

14. veljače 2026.

U subotu, 14. veljače u bazilici sv. Terezije Avilske u Subotici s početkom u 20 sati održat će se Solistički koncert na orguljama koji će izvesti Alen Kopunović Legetin.

14. 02. Petrovaradinski karneval

H. R. | 14. veljače 2026.

HKPD Jelačić organizira Petrovaradinski karneval, koji će biti održan u subotu, 14. veljače, s početkom u 13 sati. Karnevalska kolona, kako navode organizatori, kreće od ulaza u Molinarijev park.

15. 02. Prelo sićanja 2026.

H. R. | 15. veljače 2026.

Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo i Katoličko društvo Ivan Antunović iz Subotice organiziraju 16. Prelo sićanja koje će biti održano u nedjelju, 15. veljače.

14. 02. – 15. 02. Mačkare u Golubincima

H. R. | 15. veljače 2026.

Mačkare 2026. bit će održane 14. i 15. veljače u Golubincima, u organizaciji mjesnog HKPD-a Tomislav. 

19. 02. Predstavljanje knjige poezije Miljokaz vlastitosti Katarine Čeliković

H. R. | 19. veljače 2026.

Hrvatska čitaonica Subotica priređuje predstavljanje pjesničke zbirke Miljokaz vlastitosti Katarine Čeliković u četvrtak, 19. veljače s početkom u 18 sati u Gradskoj knjižnici Subotica.

30.01. - 01.06. Snimi kratki film mobitelom o materijalnoj kulturnoj baštini Hrvata u Srbiji

(ZKVH) | 1. lipnja 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata raspisuje nagradni natječaj za učenike srednjih škola

SNIMI KRATKI FILM MOBITELOM O MATERIJALNOJ KULTURNOJ BAŠTINI HRVATA U SRBIJI 

Predstavite materijalnu kulturnu baštinu svoje sredine!

Natječaj traje od 30. siječnja 2026. do 1. lipnja 2026.