Na blagdan Imena Marijina u kapelici kod franjevaca u Subotici proslavljen je i blagdan Crne Gospe subotičke. Misno slavlje predvodio je hrvatski franjevac, biskup Apostolskog vikarijata San Ramón u središnjem Peruu mons. fra Gerard Anton Gerdin u zajedništvu s mons. Stjepanom Beretićem, te subotičkim franjevcima fra Ivanom Miklenićem i fra Bernardom Barbarićem. 
Crna Gospa subotička, za ovu prigodu posebno ukrašena, okupila je brojne vjernike, štovatelje Majke, koji su skupa pjevali i molili. Na početku slavlja pjevana je pjesma Crnoj Gospi subotičkoj koja je za ovu prigodu napisana i uglazbljena, a na kraju misnog slavlja skupa se izmolila i zajednička molitva Gospi subotičkoj. Također, vjernici su imali priliku otići oko oltara i naklonom iskazati čast Crnoj Gospi. 
Iako se o povijesti slike Crne Gospe subotičke ne zna puno, ono što stoji u kronici samostana, što je pojasnio gvardijan fra Ivan Miklenić, jest da se ove godine obilježava 333 godine kako je slika Crne Gospe u Subotici. 
»U kronici samostana piše da je 1692. godine nabavljena, očito kupljena slika za ovaj samostan. Također, u zapisima se navodi da je Lovro Sučić dao sredstva za pozlaćeni okvir iste te slike. S vremenom se taj okvir više ne spominje i nakon prve restauracije ništa o njemu ne piše, ali se može vidjeti na starim fotografijama. Nakon te prve obnove na sliku je stavljeno staklo i tako je i danas. Ovo naše malo svetište, jer se u mnogim knjigama spominje kao svetište, ali ne onog tipa gdje dolaze hodočasnici organizirano, i danas svakodnevno okuplja vjernike koji dolaze s raznim potrebama, mole pred slikom i izvan svetih misa«, priča fra Miklenić. 
Na slici Crne Gospe subotičke, kako je pojasnio fra Ivan, prikazano je ono najbitnije: Bog koji je poslao svoga Sina odabrao je Mariju za svoju Majku. Tako na slici Marija drži Isusa kojeg pruža ljudima, a Isus u ruci drži knjigu – odnosno Božju riječ, Evenđelje na koje nas poziva da po njemu i živimo.
Slika je, pretpostavlja se, kopija Čestohovske (Czestochowska) Gospe, ali je ona i očita poveznica.
»Pavlini su nastali u Mađarskoj, a zadržali su se i opstali najviše u Poljskoj, te i danas čuvaju Čestohovsko svetište. Franjevačka provincija Svetog Otkupitelja tada je bila u Austro-Ugarskoj, danas je u Mađarskoj, a iz te provincije iz Segedina ovdje su dolazili franjevci kao misionari Hrvatima koji su došli iz Dalmacije, Bosne i Hercegovine, Like. U našoj kronici piše da iz Segedina dolaze franjevci koji znaju govoriti dalmatinski. Oni su vodili cijelu pastoralnu skrb ovog dijela Bačke. Prije 301 godine, kad su franjevci dobili kulu u svoje vlasništvo, počeli su graditi samostan i taj pastoralni rad se sve više širio«, kaže fra Ivan, a tako možemo zaključiti i da je slika Crne Gospe subotičke bila u Subotici prije negoli je samostan izgrađen, odnosno još u vrijeme kada su franjevci imali sobicu u spomenutoj kuli.
Prošle godine za ovaj blagdan obnovljena je sama slika i oltar, a ove godine obnovljene su i vitrine sa zavjetnim darovima.
»Nastojimo svake godine nešto obnoviti i urediti. Tako smo za ovu godinu dali popraviti i obnoviti stare vitrine u kojima su bili zavjetni darovi, a dio tih darova stavili smo na oltar. To, nažalost, zbog krađe nije moguće tijekom cijele godine biti izloženo, ali nam je želja da se vidi da su ti darovi sačuvani i da su ovdje. Oni ujedno i svjedoče o brojnim primljenim milostima koje su ljudi po zagovoru Crne Gospe dobili«, kaže fra Ivan.
Ž. V.