Kao što možete čitati na stranicama novoga broja, pošloga tjedna u Novom Sadu održana je konferencija posvećena temi vezanoj za manjinske medije, u koje spada i Hrvatska riječ. Na konferenciji je bilo riječi o internim etičkim kodeksima, koji ne predstavljaju samo etička pravila novinarske profesije, već i mehanizam zaštite uređivačke i kadrovske politike redakcija od utjecaja nacionalnih vijeća. Ti kodeksi postali su i dio novog Zakona o informiranju iz 2023. godine te bi ih svi manjinski mediji trebali imati, što zasad još uvijek nije slučaj. Također, zakon predviđa da načela medija čiji su osnivači izdavača nacionalna vijeća moraju biti usklađena s načelima rada javnih medijskih servisa.
Ovoga tjedna, 15. rujna, obilježen je Međunarodni dan demokracije. Tim povodom Nezavisno udruženje novinara Srbije pridružilo se pozivu Međunarodne federacije novinara na borbu protiv cenzure i obranu novinarstva, podsjećajući da bez slobodnih medija nema demokracije. Tamo se navodi i da je prema posljednjem godišnjem izvješću Reportera bez granica globalna situacija slobode medija pala na novu najnižu razinu. Među 180 zemalja u kojima Reporteri bez granica izrađuju indeks slobode medija, Srbija je u posljednjem izvješću zauzela 96. mjesto.
Već deset i pol mjeseci u Srbiji traju prosvjedi (započeti nakon tragedije u Novom Sadu), koji su podijelili javnost, radne kolektive, susjede... Polarizacija je ozbiljna i trenutno je teško zamisliti neki oblik društvenog dijaloga. A takva nam je i medijska slika, s malo neutralnog izvještavanja (oslobođenog političkih, ideoloških ili osobnih preferencija novinara i medija, uz osigurani prostor za različite strane i mišljenja) te čitatelji, gledatelji i slušatelji praktički žive u različitim stvarnostima.
Mjesecima traju i stranačka previranja u Demokratskom savezu Hrvata u Vojvodini, koja se prelijevaju i u širi kontekst hrvatske zajednice u Srbiji. Imajući u vidu da sve više živimo »online«, sve se to ogleda i u objavama i komentarima na društvenim mrežama.
D. B. P.