Tema

Kršenje ljudskih prava i govor mržnje

Inicijativa mladih za ljudska prava uradila je analizu kršenja ljudskih prava nad građanima Srbije, kršenja prava stranih državljana, posebno građana Hrvatske koji su bili na meti predstavnika vlasti i provladinih medija od početka studentskih i građanskih prosvjeda u Srbiji. U dokumentu Inicijative mladih za ljudska prava »Dosije Hrvatska: Koordinacija mržnje, kršenja ljudskih prava građana/ki Hrvatske i propagiranje mržnje tijekom političke krize u Srbiji (prosinac 2024. – ožujak 2025.)« detaljno se analizira intenzivna kampanja mržnje i diskriminacije usmjerena prema građanima Hrvatske i srpskim građanima s hrvatskim državljanstvom provedena od strane visokih dužnosnika Srbije i njima bliskih medija.
Prije analize konkretnih slučajeva izvješće daje pregled bilateralnih odnosa Srbije i Hrvatske. Kako se navodi, odnosi dvije države prolazili su kroz različite faze – od otvorenih sukoba do povremenih pokušaja približavanja kroz eurointegracije, u praksi se često javljaju oštre retorike i neriješena pitanja poput nestalih osoba, položaja hrvatske manjine u Srbiji, kao i procesuiranja ratnih zločina. U izvješću se podsjeća da su radi rješavanja otvorenih pitanja i unaprjeđenja bilateralnih odnosa dvije države, prije nekoliko godina imenovani koordinatori za otvorena pitanja između Srbije i Hrvatske. Posljednji sastanak bio je u listopadu prošle godine.
Nakon toga desio se pad nadstrešnice na željezničkoj postaji u Novom Sadu, što je izazvalo studentske i građanske prosvjede. Vlasti su, tvrdi se u dokumentu Inicijative mladih za ljudska prava, u pokušaju delegitimiranja prosvjeda vodile propagandnu kampanju kojom su hrvatske državljane i srpske građane s hrvatskim putnim ispravama optuživali za podrivanje državne sigurnosti i organiziranje »obojene revolucije«. »Tako počinje i sistematsko targetiranje građana/ki hrvatske nacionalnosti koji u Srbiju dolaze u vrijeme blokada, kao i građana Srbije s dvojnim srpskim i hrvatskim državljanstvom«, navodi se u izvješću i dalje dodaje da su narativ o tome da su prosvjedi instruirani od strane države Hrvatske postupno gradili najviši dužnosnici države i njima bliski mediji.

Na udaru propagande

U izvješću se navode konkretni primjeri. Kao simbolična točka ove kampanje navodi se Blokadna kuharica, priručnik o studentskim prosvjedima u Zagrebu iz 2009. godine. Visoki državni dužnosnici su upravo ovu publikaciju iskoristili za optužbe da iza studentskih prosvjeda u Srbiji stoji Hrvatska. Dokument detaljno prikazuje kako su visoki srpski dužnosnici, kroz izjave i medijske nastupe, izgradili narativ da su prosvjedi u Srbiji »režirani iz Hrvatske« uz potporu hrvatskih obavještajnih službi.
Kao primjer medijske kampanje protiv hrvatskih državljana navodi se slučaj zagrebačkih studenata elektrotehnike, koji su tijekom tradicionalne razmjene studenata posjetili Beograd. Tabloidi su tvrdili da su studenti zapravo »maskirani pripadnici hrvatske obavještajne službe (SOA)«. Studenti su javno praćeni, njihove fotografije objavljivane bez dozvole, kao i osobni podaci iz njihovih putovnica. U tabloidima su objavljeni i podaci iz dokumenata dvojice studenata iz Srbije, koji su optuženi da rade na destabilizaciji Srbije. 
Kao neprihvatljiv sigurnosni rizik za Republiku Srbiju proglašena je radionica Erste fondacije za nevladine organizacije u Beogradu, kada su bez prethodne najave ili jasnog obrazloženja uhićeni i potom deportirani sudionici, među kojima je bilo pet hrvatskih državljanki. Optuženi su da predstavljaju »sigurnosni rizik« i da su povezani s organizacijom prosvjeda u Srbiji. Ovaj incident izazvao je snažne reakcije međunarodne zajednice, uključujući Europsku uniju, koja je javno osudila postupke srpskih vlasti.
U dokumentu se zaključuje da su ovim kampanjama narušena osnovna ljudska prava garantirana Ustavom Srbije, uključujući pravo na privatnost, slobodu izražavanja i slobodu kretanja. Ukazano je i na ozbiljne povrede Zakona o zabrani diskriminacije, Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, kao i Kodeksa novinara Srbije.
Inicijativa mladih za ljudska prava na kraju dokumenta daje niz konkretnih preporuka institucijama Srbije. Traži se prekid kampanje širenja mržnje i neosnovanih optužbi, procesuiranje odgovornih za kršenja zakona, javna isprika dužnosnika Srbije prema pogođenim pojedincima i hitne mjere institucija poput REM-a i Povjerenika za zaštitu podataka radi sprječavanja budućih zloupotreba.

Mržnja po direktivi

Autorica ovog Dosjea Ivana Nikolić u razgovoru za Hrvatsku riječ kaže da je, iako su napadi na Hrvatsku i njene građane i građanke česti u domaćoj javnosti, i javljaju se svaki put kada je potrebno skrenuti pažnju s neke goruće teme ili imenovati »glavnog« krivca za aktualne probleme ili krizu, i nju iznenadio intenzitet ove posljednje lavine napada. 
»Aktualna politička kriza u Srbiji, izazvana padom nadstrešnice u Novom Sadu, počela je tijekom studenog prošle godine, a građani i građanke Hrvatske – najprije njihovi studenti – ulaze u javni diskurs u Srbiji kao glavni krivci već sredinom prosinca, kada Ana Brnabić prvi put spominje Blokadnu kuharicu kao način da se zvanična Hrvatska umiješa u unutarnja pitanja Srbije, a sve u cilju rušenja Aleksandra Vučića. Ovu ‘temu’ brzinom svjetlosti prepoznaju tabloidi i dežurni komentatori javnog mnijenja bliski režimu, poput osuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja, koji u programu uživo krši zakone i Ustav Republike Srbije, bez ikakve reakcije nadležnih tijela. Napadi, uvrede, maltretiranje – pa čak i fizičko (sjetimo se da su novinari Informera pratili hrvatske studente po Beogradu, snimali ih i fotografirali, ili da im je na granici predan poklon namijenjen Sigurnosno-obavještajnoj agenciji RH itd.), postaju gotovo svakodnevni od prosinca, a vrhunac dostižu u travnju, kada mnogi građani i građanke Republike Hrvatske, koji legalno i regularno žive i rade u Republici Srbiji, odjednom postaju neprihvatljiv sigurnosni rizik za Republiku Srbiju, i bivaju takoreći protjerani«, kaže autorica Dosjea.
Hrvatska je »idealan« neprijatelj na koga će se »svaliti« svi problemi koji će se predstaviti kao glavni, istinski krivac za sve nedaće. 
»Hrvatska je idealna zbog povijesti odnosa ove dvije zemlje, od Drugog svjetskog rata pa do ratova devedesetih i verbalnih okršaja na razini Beograd – Zagreb koji su postali regularni, pogotovo dolaskom Srpske napredne stranke na vlast. Plastično, kako se ova vlast u Srbiji nada da će građani doživjeti Hrvatsku: pa naravno da je Hrvatska kriva za situaciju u kojoj se sada nalazimo, za krizu, za prosvjede, za blokade, za donedavnu obustavu nastave na sveučilištima! Pa tko drugi da bude kriv kada su oni naš vjekovni neprijatelj koji nas oduvijek mrzi, a imamo čime i to potvrditi: njihovim zločinima počinjenim tijekom Drugog svjetskog rata i ratova devedesetih! Naravno, vlast ne može sama plasirati ove narative, zato u pomoć priskaču već nekoliko puta spomenuti tabloidi i komentatori iz GONGO organizacija«, kaže Ivana Nikolić.
Kako kaže Nikolićeva, od državnih institucija kojima su poslali Dosje, od jedne »koja zaista ima mnogo prostora da djeluje u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima, dobili smo uvjeravanja da će uraditi sve što je u njihovoj moći da se ovakvo ponašanje sankcionira. Ostaje da vidimo hoće li se to i desiti«. 
Dosje Inicijative mladih za ljudska prava obuhvaća razdoblje od prosinca prošle do ožujka ove godine, ali je vlast s tabloidima, građane i građanke Republike Hrvatske i dalje nastavljala predstavljati kao neprijatelje države Srbije. 
»Konkretno, u posljednjih nekoliko mjeseci najmanje 13 građana i građanki Republike Hrvatske, koji žive u Srbiji, dobilo je rješenje o prestanku prava na privremeni boravak u Republici Srbiji, kojim im se zabranjuje i ulazak u Srbiju. Smatramo da su ova rješenja Ministarstva unutarnjih poslova prije svega politički čin i da predstavljaju nastavak antihrvatske propagande koja u Srbiji traje od samog početka političke krize izazvane padom nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj postaji«, kaže Nikolićeva.
Novi Dosje bit će objavljen za nekoliko tjedana, nakon što dobiju i zvaničnu dokumentaciju koju je Inicijativa mladih tražila od nadležnih tijela Republike Srbije, pozivajući se na Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. 
»Ono što smo do sada prikupili i analizirali ukazuje na to da je ovdje riječ o nastavku sistematskog maltretiranja i targetiranja građana i građanki Republike Hrvatske, diskriminacije i diskreditacije. Ogromnu ‘zaslugu’ ovdje imaju i tabloidi koji su u Srbiji zaista produžena ruka vlasti i koji svojim neetičkim, diskriminatornim i neodgovornim izvještavanjem grubo krše zakone i sva načela Kodeksa novinara i novinarki Srbije«, zaključuje Nikolićeva. 
Z. V.

Najave

14. 02. Solistički koncert na orguljama

14. veljače 2026.

U subotu, 14. veljače u bazilici sv. Terezije Avilske u Subotici s početkom u 20 sati održat će se Solistički koncert na orguljama koji će izvesti Alen Kopunović Legetin.

14. 02. Petrovaradinski karneval

H. R. | 14. veljače 2026.

HKPD Jelačić organizira Petrovaradinski karneval, koji će biti održan u subotu, 14. veljače, s početkom u 13 sati. Karnevalska kolona, kako navode organizatori, kreće od ulaza u Molinarijev park.

15. 02. Prelo sićanja 2026.

H. R. | 15. veljače 2026.

Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo i Katoličko društvo Ivan Antunović iz Subotice organiziraju 16. Prelo sićanja koje će biti održano u nedjelju, 15. veljače.

14. 02. – 15. 02. Mačkare u Golubincima

H. R. | 15. veljače 2026.

Mačkare 2026. bit će održane 14. i 15. veljače u Golubincima, u organizaciji mjesnog HKPD-a Tomislav. 

19. 02. Predstavljanje knjige poezije Miljokaz vlastitosti Katarine Čeliković

H. R. | 19. veljače 2026.

Hrvatska čitaonica Subotica priređuje predstavljanje pjesničke zbirke Miljokaz vlastitosti Katarine Čeliković u četvrtak, 19. veljače s početkom u 18 sati u Gradskoj knjižnici Subotica.

30.01. - 01.06. Snimi kratki film mobitelom o materijalnoj kulturnoj baštini Hrvata u Srbiji

(ZKVH) | 1. lipnja 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata raspisuje nagradni natječaj za učenike srednjih škola

SNIMI KRATKI FILM MOBITELOM O MATERIJALNOJ KULTURNOJ BAŠTINI HRVATA U SRBIJI 

Predstavite materijalnu kulturnu baštinu svoje sredine!

Natječaj traje od 30. siječnja 2026. do 1. lipnja 2026.