Točnost jedinstvenog biračkog popisa u Srbiji tema je koja se provlači od izbora do izbora već više godina i svake godine se zbog sumnji u zlouporabe biračkog popisa dovode u pitanje i regularnost izbora i rezultati. Među ostalim, to su pitanja jesu li na popisu i ljudi koji su preminuli, ima li duplih birača i pitanje fiktivnog seljenja birača kako bi glasali u drugim općinama. Naime, u biračkom popisu 2022. godine bilo je oko 1,4 milijuna više birača nego punoljetnih stanovnika na popisu iste godine. Među razlozima zašto se to događa navode se različito prikupljanje podataka za popis stanovništva i birački popis, da su u biračkom popisu i oni građani koji žive u inozemstvu a imaju pravo glasa, preminuli na biračkom popisu (iako su od 2019. godine matične knjige povezane s biračkim popisom).
Revizija i ažuriranje jedinstvenog biračkog popisa je i jedna od preporuka koju je ured OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) uputio Srbiji prije više od deset godina, a proces je prošle godine uvršten i u Reformsku agendu, popis obveza koje je Srbija preuzela na sebe kako bi joj bila isplaćena sredstva iz Plana rasta za zapadni Balkan. Izmjene i dopune ovog Zakona jedan su od uvjeta i za otvaranje Klastera 3 u europskim integracijama.
Od dva nacrta jedan
Proces izmjena zakona o jedinstvenom biračkom popisu započeo je 2019. godine, kada je formirana radna grupa sastavljena od profesora, predstavnika civilnog sektora i međunarodnih organizacija. Grupa je izradila metodologiju kako bi se utvrdilo koliko je u biračkom popisu preminulih, koliko je glasača u inozemstvu, ima li ljudi s istim osobnim podacima i ima li gomilanja glasača na istoj adresi.
Ovo pitanje aktualiziralo se koncem 2023. godine kada su parlamentarni izbori bili praćeni optužbama za izborne makinacije vlasti.
Prošloga tjedna, 18. srpnja, održano je javno slušanje u Narodnoj skupštini na kojem je predstavljen nacrt Zakona o jedinstvenom biračkom popisu. Javno slušanje bojkotirale su pojedine oporbene stranke, a pozivu se nije odazvala ni Crta koja je pripremila prvi nacrt zakona. Predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić rekla je da »onaj tko ne glasa ili bojkotira rad Komisije za uvid u birački popis priznaje kako nema nikakav problem s biračkim popisom i da su sve priče o tome bile samo izgovor«. »Mi nemamo vremena, devet mjeseci je problem koliko će tko članova imati u toj komisiji, umjesto da se fokusiramo na njeno formiranje. Na ovom prijedlogu zakona radili smo 18 mjeseci, dobili smo šest mišljenja ODIHR-a i održano je devet javnih slušanja. Zaista mislim da je ovo dobar prijedlog do koga smo došli svi zajedno. Prvi nacrt zakona dostavljen je početkom svibnja 2024. od strane organizacije Crta. Ovaj tekst je služio kao osnov za izradu nacrta koji je podnio Uglješa Mrdić (SNS). Meni je zaista nejasno zašto Crta danas nije na javnom slušanju. Ukoliko su mogli biti na sastanku oporbe u vezi s izbornim uvjetima prije neki dan, onda su zaista mogli biti i na javnom slušanju u Narodnoj skupštini«, rekla je predsjednica parlamenta.
Ključne izmjene i osporavanja
Ključne izmjene koje donosi Nacrt su, rekla je Brnabić, stalna dostupnost podataka o biračima iz biračkog popisa, s ažuriranjem na svakih sedam dana, uspostavljanje trajne Komisije za reviziju biračkog popisa s mandatom od pet godina i adekvatno propisanim nadležnostima, trajni uvid u popis članovima i zamjenicima članova RIK-a, a tijekom izbora i domaćim promatračima i podnositeljima izbornih lista.
Zakazivanje sljedeće sjednice ovisi o tome kada će biti završeno finalno rješenje izmjena i dopuna Zakona, rekla je Brnabić i istakla kako je jako važno da se izaberu i članovi Savjeta REM-a u skladu s novim Zakonom o elektroničkim medijima. Dodala je kako se nada da će najkasnije u rujnu prijedlog zakona biti pred zastupnicima u parlamentu.
Članica Republičke izborne komisije Sofija Mandić istakla je kako je veoma važno službeno obrazložiti hoće li birački popis zaista biti zatvoren na dan raspisivanja izbora. Rekla je i kako je »potpuno jasno« da iza Nacrta stoji SNS, a ne šira javnost, oporba i civilno društvo i osporila sliku kakvu stvara vlast »da se punih 18 mjeseci raspravlja i radi na zakonu« i da se održava deveto javno slušanje.
»Možda je bilo devet okupljanja, ali se sada održava prvo realno javno slušanje«, rekla je Mandić.
Zastupnica iz Narodnog pokreta Srbija Ana Jakovljević rekla je za Insajder kako je cilj javnih slušanja da se stvori privid inkluzivnosti, u čemu oni ne žele sudjelovati. Istakla je da su oni prestali prisustvovati javnim slušanjima o izmjenama Zakona onog momenta kada je vladajuća većina odustala od razmatranja prijedloga zakona koje je napisala Crta.
»Dokle god su na javnim slušanjima bili razmatrani prijedlozi Crte i prijedlozi zastupnika SNS-a, o kojima se glasalo na Radnoj grupi za izmjene izbornih uvjeta, mi smo prisustvovali i iznosili sugestije. Međutim, ovo je sada prijedlog jednog zastupnika, što je suprotno prijedlogu ODIHR-a da se sve radi u inkluzivnom procesu«, rekla je Jakovljević.
J. D.
