U Golubiću kraj Obrovca (Hrvatska) od 19. do 21. kolovoza održan je znanstveni skup i skup političara koji je posvećen hrvatsko-srpskim društveno-političkim odnosima. Skup su organizirali Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje iz Novog Sada i Udruga za povijest, demokraciju i pomirenje iz Golubića i predstavlja deveti po redu međunarodni skup (znanstveni simpozij) o hrvatsko-srpskim odnosima pod nazivom »Hrvatsko srpski odnosi; izbjeglice i migranti, mirna koegzistencija i rješavanje krize«. Skup u Golubiću je okupio relevantne političke aktere na državnoj i lokalnoj razini, predstavnike civilnog sektora, medija, neovisne eksperte itd.
Odnosi na najnižoj razini
Premda je tema bila pretežito usmjerena na neriješena pitanja i izazove koje sa sobom donosi migrantska kriza, na skupu je bilo riječi i o drugim relevantnim pitanjima, pa tako i aktualnim položajima hrvatske zajednice u Srbiji i srpske u Hrvatskoj. Otvorena pitanja koja postoje i dalje između dvije države dodatno su produbljena pogoršavanjem migrantske krize koja je pogodila i teritorij zapadnog Balkana. Viđenje postojeće situacije i pregled aktualnog položaja Hrvata u Srbiji, kao i mogućih perspektiva unaprjeđenja dao je predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov, a prenosi press služba ove stranke.
Žigmanov je istaknuo da predstavnici Hrvata u Srbiji, ali i sami pripadnici hrvatske zajednice, nastoje biti aktivni subjekti u političkim događajima koji će svojim djelovanjem aktivno doprinositi boljem i transparentnijem donošenju odluka koje su bitne za Hrvate u Srbiji. Osvrćući se na postojeće stanje u hrvatsko-srpskim odnosima Žigmanov je naglasio kako je situacija na najnižim mogućim razinama od 90-ih godina, pri tom smatrajući da odgovornost leži u djelovanju pojedinih političkih aktera koji su bili aktivni 90-ih godina. Zbog takvog djelovanja, smatra Žigmanov, hrvatska zajednica u Srbiji se stigmatizira, instrumentalizira kao jedan od glavnih krivaca, isključuje se iz donošenja odluka koje su bitne za njezin položaj…
