Posebna tematska oblast bila je posvećena kulturi, stanju i perspektivama hrvatskih manjina polazeći od činjenice da je održavanje veza između hrvatskih povijesnih iseljeničkih zajednica i Hrvatske kao domovine njihovih predaka od iznimne važnosti za očuvanje njihova etničkog identiteta, jezika i autohtone kulture u okružju većinskih naroda susjednih zemalja
S osnovnim ciljem rasvijetljavanja glavnih teškoća i zapreka u odnosima između hrvatskih iseljeničkih zajednica i hrvatskoga političkog i gospodarskog sektora u Šibeniku je početkom srpnja, pod pokroviteljstvom predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar – Kitarović, održan drugi Hrvatski iseljenički kongres.
Kongres je okupio gotovo 250 znanstvenika i gospodarstvenika iz 11 zemalja svijeta koji su analizirali promjene i procese u hrvatskim iseljeničkim zajednicama, mogućnostima suradnje hrvatskog iseljeništva s domovinskom Hrvatskom, demografskim i kulturnim aspektima iseljeništva kao i institucionalnim okvirima za povratak, suradnju i investiranje u Hrvatskoj. Akademska zajednica okupljena oko ovog Kongresa nastoji potaknuti učinkovitije oblikovanje kvalitetnijih javnih politika prema iseljeništvu.
Iseljenici – integralni dio hrvatskog naroda
Kao izaslanik predsjednice Hrvatske predstojnik Državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas je prigodom otvorenja kongresa u Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku ukazao na potrebu ponovne uspostave povjerenja i zajedništva između iseljene i domovinske Hrvatske i na ulogu Kongresa u snaženju zajedništva nacije.
»U proteklom razdoblju, stječe se dojam, nestalo je povjerenja između iseljene i domovinske Hrvatske i treba ga vratiti. Domovina je stvorena u teškoj patnji i ne smijemo dopustiti da uništimo sve dobro što je napravljeno u posljednjih 25 godina«, poručio je Milas.
U ime domaćina na svečanom otvaranju prisutnima se obratio gradonačelnik Šibenika dr. Željko Burić, zaželjevši sudionicima plodonosne rasprave a riječi ohrabrenja sudionicima je uputio i šibenski biskup emeritus Ante Ivas. U ime predsjednika Hrvatskog sabora Željka Reinera njegova izaslanica i saborska zastupnica Margareta Mađerić istaknula je kao jedan od najvećih nacionalnih problema aktualni odlazak mladih, ukazavši i na poteškoće povratnika u ostvarivanju njihovih prava zbog birokratskih prepreka. Uz potpredsjednika Hrvatskog sabora Ivana Tepeša, radu Kongresa prisustvovao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović, predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan RH zastupnik dr. sc. Božo Ljubić, zastupnik i umirovljeni general Željko Glasnović, te zastupnik RH u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier. Ivo Stier je ukazao na postojeće stereotipe koje na hrvatsko iseljeništvo gledaju kao na neprijatelja, a koji su »neki derivat prošlih i propalih politika«.
»Iz tih stereotipa danas se i ulogu hrvatskih iseljenika želi ograničiti. Neće ga više nazivati neprijateljskim, ali često se hrvatske iseljenike prikazuje u javnom prostoru RH kao radikale, ekstremiste ili se u blažoj varijanti njihova uloga želi svesti samo na očuvanje kulture, folklora ili eventualno nekog financijskog doprinosa. Umjesto da se prihvati činjenicu da su hrvatski iseljenici integralni dio hrvatskog naroda« istaknuo je Stier.
Doprinosi iseljeništva
Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a dr. sc. Marin Sopta naglasio je kako je cilj da radni dio HIK-a sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva.
»Posebno je važno cjelovito rasvijetliti i opisati ukupni prinos hrvatskog iseljeništva uspostavi hrvatske državne samostalnosti i razvitku na prijelazu u XXI. Stoljeće«, kazao je Sopta.
Nakon ceremonije svečanog otvorenja u HNK-u i uvodne Dokumentarne večeri Kongres se u intenzivnom trodnevnom programu odvijao na četiri lokacije u Šibeniku kroz plenarnu sesiju, gospodarski forum, te jedanaest panel diskusija: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine, Jezik, kultura i književnost, te Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.
Hrvatske manjine
Posebna tematska oblast bila je posvećena kulturi, stanju i perspektivama hrvatskih manjina polazeći od činjenice da je održavanje veza između hrvatskih povijesnih iseljeničkih zajednica i Hrvatske kao domovine njihovih predaka od iznimne važnosti za očuvanje njihova etničkog identiteta, jezika i autohtone kulture u okružju većinskih naroda susjednih zemalja. Istaknuto je kako su »hrvatske manjinske zajednice rasadište lobista i prirodni most Hrvatske prema susjedima, zbog čega treba posvetiti posebnu pozornost njihovu održanju, kulturnom razvoju i vitalnosti, a osobito povezanosti s Hrvatskom, jer je to Zakonom i bilateralnim ugovorima sa susjednim zemljama zajamčena obveza Hrvatske spram njezinih sunarodnjaka izvan hrvatskih nacionalnih granica«. O hrvatskim manjinama govorili su znanstvenici iz Hrvatske, Crne Gore, Srbije i drugih zemalja. O Hrvatima kao nacionalnoj manjini u Srbiji izlagali su dr.sc. Jasminka Dulić, dr.sc. Zlatko Šram i dr.sc. Krešimir Bušić.
Rezolucija Kongresa
Sudionici Drugog HIK-a formulirali su Rezoluciji u kojoj traže formuliranje i provođenje suvisle razvojne politike spram hrvatskog iseljeništva. Među ostalim traže: uspostavu i obnovu Ministarstva iseljeništva koje bi trebalo razviti izradu strategijskog okvira državne politike i prema Hrvatima izvan Hrvatske, reviziju iseljeničke legislative, promjenu zakona kojima se definira zastupljenost hrvatskog iseljeništva, uklanjanje zapreka gospodarskoj suradnji s hrvatskim iseljeništvom, osnutak Muzeja hrvatskog iseljeništva, te uspostavu stalnog Tajništva hrvatskog iseljeničkog kongresa koje bi bilo stalna adresa za koordinaciju budućih kongresa.
Antrfile 1
Popratni program – Ero i Krka
U popratnom kulturnom i umjetničkom programu, uz ljepote šibenske Katedrale i ostale znamenitosti Krešimirova grada, sudionici HIK-a gledali su operu Jakova Gotovca Ero s onoga svijeta u izvrsnoj izvedbi splitskog HNK-a, te plesača KUD-a Jedinstvo na fascinantnoj novootvorenoj pozornici na tvrđavi sv. Mihovila, zaštitnika Šibenika. Posljednjeg dana HIK-a sudionici su razgledali Nacionalni park Krka, posjetivši potom i franjevačku crkvu i samostan na otočiću Visovcu, nakon čega se druženje nastavilo u eko oazi Pakova sela s kulinarskim delicijama toga kraja. Tijekom ove završne večeri dr.sc. Marin Sopta najavio je i održavanje trećega Kongresa. Prvi Hrvatski iseljenički kongres uspješno je održan 2014. u Zagrebu, kao i ovaj protekli zahvaljujući entuzijazmu dr. sc. Marina Sopte, tajnice kongresa Tanje Trošelj Miočević i drugih suradnika.
Antrfile 2
Organizatori i pokrovitelji
Organizatori Kongresa bili su Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, te Centar za kulturu i informacije Maksimir. Suorganizatori su bili: Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, Hrvatska matica iseljenika, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Institut za migracije i narodnosti Sveučilišta u Zagrebu, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Društvo hrvatskih književnika, Međunarodni dječji festival Šibenik, Azijsko-pacifička gospodarska komora; Croatian Studies Centre Macquarie University, Australia; Udruga Domovinska i iseljenička zajednica; Klapa Adriaticum Šibenik; Hrvatski državni arhiv, Hrvatsko katoličko sveučilište i Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu.
