U Srijemu je žetva u punom jeku. Ove godine u Srijemu je zasijano 171.332 hektara, što je za 7.523 hektara manje od prošle godine, a pod pšenicom se u Srijemu nalazi 58.660 hektara, što je za 12 posto više nego prošle godine. Ukupno za žetvu ima 66.419 hektara, uključujući tu osim pšenice, ozimi ječam, jari ječam i tritikale. Kiše koje su pale tijekom lipnja odgodile su početak žetve, a nakon žetve ječma koja je počela prva, rezultati ohrabruju jer su na pojedinim parcelama ostvareni prinosi čak i do osam tona po hektaru. Poslije žetve na pojedinim parcelama u Srijemu i pšenica obećava da će rod ove godine biti zadovoljavajući, ali ne rekordan kao što je bio prošle godine. Međutim, ono što i ovoga puta zabrinjava poljoprivredne proizvođače to je niska otkupna cijena. Priča se da će ona biti 16 do 17 dinara po kilogramu što je nedovoljno, kažu srijemski ratari, da  pokriju osnovne troškove proizvodnje.

 

 

Minimalna zarada

 

Proizvodna godina u Srijemu je prema riječima stručnjaka bila specifična s blagom zimom i velikom količinom padalina u proljeće. Prvi prinosi pšenice su ohrabrujući i kreću se od 6 pa do čak 8 tona po hektaru, a na poljima rekordera čak i preko 10 tona: 

»Prinosi su zadovoljavajući, ali cijena nije. Minimalna cijena trebalo bi biti bar 20 dinara bez PDV-a, da bi proizvođač imao bar minimalnu zaradu. Ali to je samo želja prilično daleka od očekivanja jer prema burzanskom barometru, kako se približila žetva tako cijena lanjskog roda pšenice pada. S obzirom na to da se očekuje jedan od boljih prinosa u proteklih deset godina, sasvim je očekivan ovaj pad cijene, pa se cijena pšeničnog zrna stabilizirala na nivou od 19,25 dinara, ili 17,50 bez PDV-a«, navodi tajnik Srijemske gospodarske komore Vladimir Vlaović. 

Ovog proljeća je u Srijemu poljoprivrednim kulturama zasijano 171.332 hektara, što je za 7.523 hektara manje nego prošle godine. Najrasprostranjenija kultura na srijemskim poljima kukuruz, zauzima pet posto manje površine u odnosu na 2015. godinu. Osim većeg smanjenja površina pod sojom i merkantilnog kukuruza u odnosu na prošlu godinu evidentno je smanjenje površina pod povrćem i povećanje pod krmnim biljem.

 

S. Darabašić

 

Opširnije u tiskanom izdanju