Mario Bara, rođeni je Somborac, ali je studij i znanstvenu karijeru nastavio u Zagrebu. Sada je docent na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu na Odjelu za sociologiju. U svojim znanstvenim radovima bavi se i pitanjim Hrvata na prostoru Vojvodine i Srbije. Među ostalim, sudionik je znanstvenih skupova koje organizora hrvatska zajednica u Vojvodini, s Tomislavom Žigmanovim autor je monografije Hrvati u Vojvodini u povijesti i sadašnjosti : osnovne činjenice, jedan je od autora monografije Ratovi, kolonizacije i nacionalna struktura Slavonije u XX. stoljeću, jedan je od urednika Zbornika radova Hrvati u Vojvodini: identitet(i), procesi i društvene aktivnosti, suradnik je u Godišnjaku za znastvena istraživanja ZKVH-a...
HR: Osobno u svojim znanstvenim radovima bavite se i Hrvatima na prostoru Vojvodine. Koliko se znanstvenici u Hrvatskoj u svojim istraživanjima bave ovom hrvatskom skupinom?
Većina mlađe generacije hrvatskih znanstvenika koji se bave Hrvatima u Vojvodini imaju neku vezanost za hrvatsku zajednicu u Vojvodini, ali to ne znači da nema osoba koje nisu izravno navezane na hrvatsku zajednicu u Vojvodini, a u svojim istraživanjima bave se ovom skupinom Hrvata.
Može se reći da postoji primjetan interes, ali tu je evidentan nesrazmjer između interesa za znanstveno tematiziranje pojedinih regionalnih i subetničkih skupina Hrvata u Vojvodini i Srbiji. I nadalje su u fokusu bunjevački Hrvati, a razlog tomu se može tražiti u identitetskim prijeporima koji postoje kod ove zajednice što privlači interes znanstvenika različitih usmjerenja, od povjesničara, etnologa, lingvista pa do pravnika i politologa. Jedan od razloga većeg interesa može se objasniti time što su bunjevački Hrvati, napose nakon 1990-ih i iseljavanja iz pojedinih dijelova Vojvodine, prije svega Srijema, demografski najbrojniji dio hrvatske manjinske zajednice. S druge strane, kod drugih hrvatskih skupina koje žive u Vojvodini i Srbiji danas nema prijepora oko njihova identiteta, te ne privlače u tolikoj mjeri pozornost kao Bunjevci. Također treba spomenuti refleksiju različitih politika, kako u prošlosti tako i danas na identitetske prijepore u ove skupine. Naime, službena politika u Srbiji stoji na stanovištu da Bunjevci nisu Hrvati što nailazi na različite odjeke pa tako i u znanstvenoj zajednici u Hrvatskoj, Srbiji i šire.
Opširnije u tiskanom izdanju
Z. Vasiljević
