Miroslav Krleža je kao novelist bio vezan za Prvi svjetski rat. Zbirka novela »Hrvatski bog Mars« snažna je slika ratnog bezumlja i tragičnih sudbina ljudi. Rat je bezuvjetno jedna od prvih i najopsesivnijih Krležinih tema, kojom se intenzivno bavi i u prozi i u dramama.     Zbirka novela »Hrvatski bog Mars« (1922., a potpuna i konačna varijanta 1933. godine), zacijelo je jedna od najsnažnijih, umjetnički najvrjednijih antiratnih knjiga u europskim književnostima. Te novele skupile su u svojim likovima svu tragiku i sve rane hrvatskih ljudi, koji su stoljećima ratovali i krvarili. Osim ratne novelistike značajan je i ciklus Krležinih drama s ratnom tematikom »Vučjak« i »U logoru«.
    Pisane u tijeku i neposredno po završetku Prvog svjetskog rata, Krležine novele važne su i kao trenutak u razvoju i preobražaju njegove pripovjedačke umjetnosti i kao međaš u razvoju hrvatske međuratne proze. Krleža uspijeva prevladati opisno pripovjedački moment i često balast naše prozne tradicije – klasično realističku opisnost, u korist zgusnutog, smisleno i emotivno višedimenzionalnog izraza suštine nekog zbivanja, odnosno stvarnosti. Autor nas s nekoliko neophodnih informacija uvodi u samo žarište problema direktnim suočavanjem sa situacijom u razvoju.
    Krleža ne opisuje, on izražava: »A sve je to bilo teško. Jer: orati je teško. Vol je vol, a svinja je svinja, i njima treba sve da se postavi gotovo. I slame i sijeno i sječka i djetelina! Gnoj treba da se ispod njih ostruže i da se nastre i da se marva očešlja, a mora se sve to, mora se, jer ako se propusti jedan jedini dan, već je eto drugi zinuo kao propast, pak se zato mora!« (Bitka kod Bistrice Lesne, str. 10.). Dakle, umjesto da opisuje, Krleža stvara uspjelu, zbog svoje asocijativnosti, razgranatu sliku kao izraz prisustva određene stvarnosti. Krleža ostvaruje i sažimanje zvuka i pokreta i na taj način stvara ambijent radnje.
    Miroslav Krleža je aktivni pripovjedač koji se i emotivno i intelektualno opredjeljuje, ljudski angažira. Zbirka »Hrvatski bog Mars« sadrži sedam novela u kojima je stvarnost postavljena neprijateljski prema svim junacima. Novele iz ove zbirke autentično i plastično izražavaju kaos na frontu, zbrku misli i zbunjenu kretnju ljudi koji su se u tom paklu zatekli. Sve novele pune su primjera izraza životne nesuvislosti, razdrobljenosti i meteža. Ekspresivne slike, koje su ispunile svijet Krležinih novela, potvrđuju kako Krleža uvijek pronalazi adekvatan jezični materijal i jezičnu strukturu da izrazi zbivanje i situaciju, da predstavi atmosferu i da u događaje i sudbinu uklopi i smjesti, odnosno izrazi čovjeka i njegovu složenost.