Uredbom o raspodjeli poticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2016. godinu Vlada Srbije zadala je 30. siječnja još jedan u nizu teških udaraca domaćim poljoprivrednicima, napose onima iz Vojvodine. Naime, tom su odlukom, s prošlogodišnjih 12.000, poticaji za biljnu proizvodnju (što se najvećim dijelom odnosi na ratarstvo i stočarstvo) smanjeni na 4.000 dinara po hektaru.
Plakat će sutra
Podsjetimo, ova je uredba uslijedila nakon dva lažna i jednog još nepotvrđenog obećanja Ministarstva poljoprivrede o isplati zaostalih poticaja za prošlu godinu, a neposredno uoči raspisivanja izbora na svim razinama. U tom smislu treba skinuti kapu Vladi na hrabrosti da za dvije trećine umanji iznos izravnih davanja za skoro 20 posto svog stanovništva, a da pri tom još i računa na većinu njihovih glasova, jer je dosadašnja politika svih prethodnih režima uoči izbora bila upravo suprotna (promptne isplate zaostalih poticaja, mirovina, plaća prosvjetnim radnicima...). Jedan od najboljih domaćih ekonomskih novinara Dimitrije Boarov u intervjuu za portal Magločistač dao je možda i najbolje objašnjenje zašto je politika države prema poljoprivrednicima takva kakva jeste: režim se, jednostavno, ne boji ove kategorije stanovništva i, shodno tome, može (im) zatezati remen do čak i preko devete rupe.
Nije, naravno, potrebno biti nikakav ekonomski stručnjak pa da se shvati da će ovaj iznos dodatno oslabiti ionako bijedan položaj domaće poljoprivrede, napose u odnosu na konkurenciju u inozemstvu. Reagirajući na uredbu Vlade, predsjednik Društva agrarnih ekonomista Srbije Miladin Ševarlić istaknuo je kako će umanjenje za oko 15 milijardi dinara iz agrarnog proračuna, od čega se dobar dio odnosi upravo na poticaje (uz još neisplaćene za prošlu godinu), utjecati na to da – bez obzira na vremenske prilike – Srbija neće moći računati na veće prinose (žitarica i uljarica, prije svega) u odnosu na ranije godine. Po njegovim riječima, potpuno je nelogično da zemlja koja je upravo počela pregovore o pristupu Europskoj uniji nastavlja politiku smanjivanja poticaja u poljoprivrednoj proizvodnji (prvo sa 100 na 20 hektara, a sada i s 12.000 dinara na 4.000), dok su sve njezine prethodnice radile upravo suprotno.
Zlatko Romić
Opširnije u tiskanom izdanju
