Teme redovitog sastanka predstavnika udruga kulture Hrvata u Srbiji, održanog u subotu, 5. prosinca, u dvorani za sastanke Doma DVD-a u Bačkom Bregu bile su Strategija razvoja kulture Hrvata u Srbiji, Kalendar stalnih manifestacija u 2016. godini i dogovor o programima obilježavanja Godine velikana. Nažalost, i ove godine odaziv predstavnika udruga, osobito iz Srijema, nije bio zadovoljavajući. 

 

 

Strategija razvoja kulture

 

Platformu Strategije razvoja kulture Hrvata u Republici prisutnima je izložio član Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća zadužen za kulturu Zlatko Načev. Uz konstataciju da se broj pripadnika hrvatske populacije u Srbiji drastično smanjuje, izrazio je i umjereno zadovoljstvo radom udruga koje su osnovane i koje su uspjele opstati. Ravnatelj Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov naglasio je kako ovakvi sastanci zaslužuju svaki respekt, jer okupljaju predstavnike najvećeg broja hrvatskih udruga i osiguravaju cjelovitije sagledavanje kulturnog prostora Hrvata u Vojvodini, te potiču udruge na aktivnosti od većeg značaja. Zlatko Načev je u svojem uvodnom izlaganju pojasnio kako Kulturna strategija Hrvata u Srbiji treba biti temeljni dokument HNV-a i mora sadržavati dva bitna elementa, glavne značajke kulturne scene hrvatske zajednice, te dati smjernice njezina razvoja. 

»Institucije koje se bave kulturom možemo podijeliti na dvije skupine, profesionalne, poput ZKVH-a i volonterske, poput hrvatskih kulturnih udruga. Svakako ne smijemo zaboraviti ni Katoličku crkvu, a tu su i institucije, državne, pokrajinske i lokalne. Danas nam je naglasak na radu kulturnih udruga, pa bi bilo dobro da čujemo vaša razmišljanja i komentare«, kazao je, među ostalim, Načev, uz konstataciju da u Vojvodini danas djeluje četrdesetak hrvatskih udruga koje su aktivne u kulturi. 

Govorio je i o nužnosti profesionalizacije pojedinih kadrova u kulturnim udrugama. 

»Naše stajalište je da se kultura kao individualno duhovno stvaralaštvo koje za posljedicu ima neku vrstu materijalnih tragova, prije svega u području znanosti, umjetnosti i tvoračkih umijeća, volonterski može raditi samo do jedne određene granice. Sve preko toga traži cijeloga čovjeka. Vrlo je bitno i sagledati što je od našega rada najvažnije za naš identitetski prostor«, kazao je Načev.

 

Ivan Andrašić

 

Opširnije u tiskanom izdanju