S obzirom na to da niti HDZ niti SDP nisu osvojili potrebu većinu, i jedni i drugi u trećeplasiranom Mostu vide potencijalnog partnera za formiranje Vlade * Iako su uoči izbora najavljivali da neće u koaliciju niti s HDZ-om, niti s SDP-om, Most ostavio mogućnost »suradnje« i s jednima i s drugima * HDZ osvojio uvjerljivo najviše glasova dijaspore, i zbog svog programa, ali i zbog nezainteresiranosti SDP-a »za ovu temu«
Protekli parlamentarni izbori u Hrvatskoj, bar što se dvije najjače stranke tiče, bili su gotovo preslika predsjedničkih iz siječnja ove godine. Izlaznost u nedjelju od 61 posto tek je za dva postotka bila viša u odnosu na razdoblje od prije deset mjeseci, a prednost od tri zastupnika više u Hrvatskom saboru Domoljubnoj koaliciji Hrvatske demokratske zajednice (59) u odnosu na Hrvatska raste Socijaldemokratske partije (56) donijeli su glasovi u XI. izbornoj jedinici, odnosno u državama u kojima je glasovala dijaspora (prema podacima Državnog izbornog povjerenstva, Domoljubna lista osvojila je skoro 86 posto glasova).
Reforme ili ustupci
Ipak, ni jedni ni drugi nemaju razloga za istinsko slavlje nakon zatvaranja biračkih mjesta, jer im je zajednički strah od trećeg koji se ujedno pokazao i kao zvijezda proteklih izbora. Riječ je, naravno, o Mostu nezavisnih lista, koji, sa svojih 19 osvojenih zastupničkih mandata, može odluči(va)ti, ne samo o tome hoće li u Hrvatskoj biti formirana Vlada nego i o tome hoće li biti ponavljanja izbora. Svjestan pozicije u kojoj se trenutačno nalazi, nositelj liste Mosta Božo Petrov svojom retorikom samo je ojačao javnobilježničku izjavu, potpisanu uoči izbora, kako oni neće u koaliciju niti s HDZ-om, niti s SDP-om. Naime, nakon nesumnjivog uspjeha u nedjelju, Most je sada u situaciji da može birati bolje ponude koje mu pristignu od dvije najjače stranke u Hrvatskoj. A glavni uvjet da bi se – kako Petrov kaže »suradnja«, ali ne i koalicija s HDZ-om ili SDP-om – to i ostvarilo su reforme na kojima Most inzistira. U izbornom programu Mosta one se nazivaju »suštinskim«, a koje će dugoročno stabilizirati gospodarstvo, porezni i mirovinski sustav, uravnotežiti proračun, stabilizirati zdravstvo, unaprijediti obrazovni sustav, uvažavati socijalne razlike, koje će omogućiti da mladi svoju budućnost i egzistenciju vide i ostvare u Hrvatskoj. Gledano čisto »programski« teško da je bilo što od navedenoga neprihvatljivo za bilo koju od dvije vodeće koalicije. Međutim, stvari sigurno drugačije izgledaju kada se s načelnih prijeđe na konkretne stvari poput onih da se Most zalaže za sedam županija i preustroj lokalne uprave, pri čemu bi zadržali tek trećinu sadašnjih općina i gradova, kao i uvođenje poreza na kuće. Posebno zanimljiv dio je uvođenje fiskalne štednje, odnosno manja potrošnja države na svakom koraku, uz smanjenje zastupničkih plaća na 9.999 kuna i rezanje broja zastupnika na najviše 99.
Z.R.
Opširnije u tiskanom izdanju
