Srbijanski javni prostor, kao i u vrijeme olovnih devedesetih, vrvi ružnim etiketama, koje se šire poput zaraze. U nedostatku argumenata, kada se protivnik želi diskreditirati, zalijepi mu se etiketa i označi se kao ustaša, komunjara, lopov ili udbaš. Negativnim etiketama pribjegavaju mnogi ovdašnji političari, ali i javne osobe, a takve etikete medijski plasiraju pojedini tabloidi i razne televizije, koji su i sami proizvođači negativnih etiketa. Ne zaboravimo pri ovome kako su novine i elektronički mediji instrument bez presedana za formiranje javnog mnijenja. Cilj je zapravo isti: označiti određene ljude kao nepodobne, izbaciti ih iz »igre«, učiniti ih manje vrijednim. Osim etiketiranja ljudi, etiketiraju se i određene institucije. Mnogo je onih koji su zbog negativnog etiketiranja ne samo gubili posao i ugled, nego i glavu.
Prisjetimo se ne tako davne prošlosti. U vrijeme ratova na prostoru bivše Jugoslavije za patriote su bili proglašeni Željko Ražnatović i Milorad Ulemek, a etiketa izdajnika srpstva prilijepljena je brojnim intelektualcima, među ostalima i Srđi Popoviću, Vojinu Dimitrijeviću, Biljani Kovačević Vučo, Ljubiši Rajiću, Bori Ćosiću... Prošle je godine napravljen i popis 30 najvećih srbomrzaca i izdajnika među javnim osobama, koji je sastavio SNP Naši. Na tom su se popisu našli i Svestislav Basara, Mirjana Karanović, Žarko Korać, Goran Marković, Biljana Srbljanović, Nataša Kandić, Sonja Biserko, Latinka Perović, Borka Pavićević...
Svuda »ustaše«
Etiketirati nekog kao ustašu prilično se odomaćilo u Srbiji. Kao ustaše devedesetih su godina etiketirani i Srbi. Zvuči suludo, ali evo kako o tom vremenu govori Bogdan Bogdanović za list Nedjelja, studenoga 1990., intelektualac koji je također etiketiran kao ustaša: »Baca nam se u lice bezočna prijetnja – batalite vi istinu, istina je ono što vam mi kažemo! U Beogradu smo do te mjere izloženi pritisku tvrdog lagarenja, tvrdih, džombastih obmana da je teško ne prisjetiti se dr. Goebelsa«. Prisjetimo se još malo i ne tako davne prošlosti. U selu Hrtkovci, gdje su prema popisu iz 1991. Hrvati činili 40 posto od ukupnog broja stanovnika, na mitingu 6. Svibnja 1992. Vojislav Šešelj je pročitao imena 17 mještana Hrvata za koje je tvrdio kako su članovi Zbora narodne garde i da se slažu s »progonom« Srba iz Hrvatske. Njima je zaprijećeno da isele, a što jest bio početak progona nesrpskog stanovništva iz vojvođanskog dijela Srijema. Etiketiranje? Surovo, zločinačko! U Hrtkovicma prema popisu stanovništva iz 2002. godine živi tek 7,46 posto Hrvata.
Zvonko Sarić
Opširnije u tiskanom izdanju
