I Kosovo i Europska unija teza je naših političara, koja sudeći po posljednjim događanjima i vijestima iz Bruxellesa teško »pije« vodu. Hoće li nove vijesti iz Bruxellesa dovesti do prekida pregovora s Unijom i što Srbiju u tom slučaju čeka, ili su izvjesniji daljnji razgovori s Bruxellesom i Berlinom, neke su od tema o kojima smo razgovarali s dr. sc. Ivom Viskovićem, profesorom na Fakultetu političkih znanosti u Beogradu.
HR: Donedavno se govorilo kako će prva poglavlja koja će Srbija u pregovorima s Europskom unijom otvoriti biti poglavlja 23 i 24 (ljudska prava i pravosuđe). Sada je ipak to poglavlje 35. Za zemlje koje su pristupale Europskoj uniji to je poglavlje dolazilo negdje posljednje na red. Jeste li iznenađeni što se poglavlje 35 u slučaju Srbije otvara prvo?
Bilo bi veoma problematično da kao čovjek koji se stručno bavi analizom međunarodnih odnosa, vanjskom politikom svoje zemlje i odnosima s Europskom unijom ne znam što se može očekivati. Uz to boravio sam u Njemačkoj tako da sam na licu mjesta mogao pratiti događanja, te sam znao kako je jedan od uvjeta koji je Bundestag postavio pred njemačku vladu upravo otvaranje poglavlja 35. Točno je da to poglavlje kod ostalih zemalja nije bilo među prvima i to je zapravo u njihovom slučaju bilo poglavlje koje se nazivalo ostalim pitanjima. U slučaju Srbije to je nešto drugačije. Radi se o jednom ozbiljnom pitanju, o nečemu što je iznimno teško riješiti i zato je izdvojeno u posebno poglavlje. Kod nekih zemalja to je bilo definirano kao odnosi sa susjedima, a ovdje je to izravno pitanje Kosova. Bilo je najava njemačkog Bundestaga da će se to poglavlje prvo otvarati, a Bundestag obvezuje vladu Njemačke i u tom smislu sam znao kakav je slijed događaja. Ali svi smo očekivali da će uz poglavlje 35 biti otvoreno još neko, poglavlje 32 za koje smo bili potpuno spremni, dok su poglavlja 23 i 24 trebala to pratiti.
Zlata Vasiljević
Opširnije u tiskanom izdanju
