Igor Čolak je 1988. godine na VTŠ FTN Novi Sad stekao zvanje elektroinženjera, a već 1990. godine počeo je raditi u elektroničkim medijima kao tehnički direktor. Sljedećih petnaest godina radi kao radijski i televizijski voditelj na mnogim radijskim i televizijskim postajama u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Kao dopisnik radio je za RTV Vojvodine i TV Super Subotica. Član je Udruženja novinara Srbije, a 2003. godine osniva svoju produkcijsku kuću Bubamara Production. 2013. godine osniva Srem film fest, temeljem čega u Splitu dobiva nagradu European Federation Tourist Pressa za doprinos razvoju turizma u Europi. Igor živi i radi u Srijemskoj Mitrovici, a autor je i više dokumetarnih i korporacijskih filmova. Ove je godine u Vrdniku održan treći po redu Međunarodni festival Srem film fest, pa je to bila prilika za razgovor s njim o samoj ideji osnutka ovog festivala, kao i o mogućnostima da se ekološkim temama utječe na svijest stanovništva o potrebi poštovanja i čuvanja prirode.
HR: Kako je potekla ideja o osnivanju Festivala dokumentarnog filma Srem film fest?
Ideja je potekla na festivalu koji se zove Jahorina film fest 2012. godine, kada sam radeći kronike za Televiziju Bosne i Hercegovine i Televiziju Republike Srpske shvatio u stvari što je suština ovakvog festivala. Osnova za razvoj turizma jest kulturno naslijeđe i ekološki interesantne destinacije s aspekta turizma. Nakon boravka na Jahorina film festu, kada sam došao u Srijem, shvatio sam kako Srijem ima iznimno veliki potencijal kada je u pitanju turizam, ali da se jako malo o tome zna. Malo o tome znaju potencijalni turisti, ali i mještani Srijema. Ja ću vas samo podsjetiti kako je prva zaštićena regija u svijetu Yellowstone park, za kojega skoro svi dobro znamo i kroz edukaciju, ali i kroz filmove, pa čak i kroz crtane filmove. A druga zaštićena regija u svijetu, a prva u Europi je Obedska bara. To ne znaju čak ni stanovnici Srijema koji žive na ovom podneblju zaštićene regije i mislim kako osim tog ekološkog blaga imamo iznimno veliko kulturno bogato naslijeđe. Zbog nedostatka publiciteta, zbog nedostatka i nedovoljno razvijenog turizma, nama su ekološki interesantne destinacije i kulturno naslijeđe uglavnom opterećenje na razini proračuna. A razvojem turizma, kulturno naslijeđe i sve ostalo što uz to ide, ne samo što će biti dovoljni sami za sebe nego će biti zamajac cijelog društva, moći će se izdržavati od toga, da se rade razna istraživanja, da se unapređuje zaštita, a isto će se tako i druge ljudske djelatnosti koje imaju veze s infrastrukturom, smještajem, hranom, moći realizirati.
Suzana Darabašić
Opširnije u tiskanom izdanju
