Početkom tjedna stiglo je konačno zahlađenje i poslije dužeg vremena kiša. No, štete zbog ekstremno visokih temperatura i suše tijekom srpnja i u prvoj polovici kolovoza više ne mogu biti značajno popravljene, jer su oborine pale prekasno za većinu usjeva. Kolika će preračunato u dinarsku ili europsku valutu biti šteta od ovogodišnje suše još se ne procjenjuje i za sada se ne mogu čuti čak niti okvirne procjene te štete. Podsjećanja radi, posljednja suša većih razmjera bila je 2012. godine, kada je šteta procijenjena na milijardu eura.
NAJVIŠE POSTRADALI KUKURUZ I SOJA
Ove godine nepovoljne uvjete za rast i razvoj imale su sve proljetne kulture, jer je u periodu cvjetanja i nalijevanja zrna nedostajalo oborina. Neke regije, kao što su Sombor, Subotica i Kanjiža, ipak su u boljoj situaciji, jer je u tom kritičnom periodu bilo nešto malo kiše, tek oko 15 do 20 litara po četvornom metru, ali je i to pomoglo žednim usjevima. »Generalno najbolja situacija je na sjeveru Vojvodine, dok su Srijem i drugi dijelovi Bačke i Banata u kritičnoj situaciji i na većini njiva kukuruz je sazrio i kiša i zahlađenje s početka ovog tjedna ne mogu više pomoći. Ako usporedimo ovu godinu s 2012. godinom, kada na nekim parcelama berbe kukuruza uopće nije niti bilo, ova godina bit će bolja, ali će prinos biti značajno smanjen i vjerojatno da će biti između 30 i 40 postotaka, pa možda i više«, kaže za naš list dr. sc. Dorđe Jocković s novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtlarstvo. S obzirom na sve učestalije suše koje kukuruz teško podnosi, nameće se pitanje – što bi bila dugoročna preporuka struke proizvođačima kukuruza, koji je još uvijek najzastupljenija ratarska kultura. »Navodnjavanje je za proizvodnju kukuruza skupa agrotehnička mjera, ali se posljedice suše mogu smanjiti drugim mjerama. Prvo, tu je analiza zemljišta, zatim prilagođavanje gustoće sjetve. Mi ne možemo ići na gustoću sjetve 70x17, jer sve ispod 20 su visoke gustoće koje zahtijevaju i povoljne uvjete. Na njivama koje su pjeskovitije, gdje nema adekvatnog gnojiva, mora se sijati rjeđe kako bi i u ovakvim stresnim godinama imali kakav-takav prinos. Agrotehnika je još uvijek naša najveća rezerva i njena pravilna primjena može ublažiti posljedice ekstremnih godina«, kaže Jocković.
Zlata Vasiljević
Opširnije u tiskanom izdanju
