Ovoga vikenda u tri dana i dva grada – Subotici i Kalači – bit će održani Dani Ivana Antunovića kojima će biti obilježena 200. obljetnica od rođenja začetnika i vođe (zakašnjelog) narodnoga preporoda među Hrvatima u ugarskom Podunavlju. Bogatim kulturnim programom i međunarodnim znanstvenim skupom bit će obilježena ova značajna obljetnica i proslavljen Dan hrvatske zajednice u Srbiji. Podsjetimo se stoga kratko na život i rad kalačkog kanonika i naslovnog biskupa bosonskog, publiciste i proznog pisca i pokretača preporoda među ugarskim Bunjevcima i Šokcima. Antunović je rođen u Kunbaji 1815. godine, a umro je u Kalači 1888. Školovao se u Aljmašu, Subotici, Kalači, Pečuhu i Segedinu. U Segedinu je počeo i studij teologije, a završio ga je u Kalači. Za svećenika je zaređen 1838., dekanom aljmaškog dekanata imenovan je 1851., a postao je kalačkim kanonikom 1859. godine. Bio je predsjednik županijske skupštine Bačke županije, a 1861. nakratko i dožupan. Poticao je osnivanje i podupirao rad različitih gospodarskih, dobrotvornih i kulturnih društava a zahvaljujući njegovoj financijskoj potpori školovalo se dvjestotinjak mladića iz siromašnijih obitelji. Kralj Franjo Josip ga je imenovao naslovnim biskupom bosonskim, te je postao velikašem i članom Gornjeg doma ugarskog parlamenta. Nakon što je u Ugarskoj 1868. donesen Zakon o narodnostima kojim je priznato pravo izdavanja tiskovina na jezicima narodnosnih manjina pokrenuo je 1870. godine preporodno glasilo karakteristično za to doba – »Bunjevačke i šokačke novine«. Novine su bile tiskane na onodobnome hrvatskome književnom jeziku uz korištenje ikavizama. Godine 1872. je zbog slabog interesa i raznih pritisaka prestao izdavati politički list i posvetio se izdavanju isključivo kulturnog lista »Bunjevačke i šokačke vile«, kojemu je bio urednik do 1875. godine. I »Vila« se ugasila 1876. Objavljivao je književna i nabožna djela, te je objavio »Razpravu o podunavskih i potisanskih Bunjevcih i Šokcih«.
O tekstovima i cjelokupnom djelovanju Ivana Antunovića do danas ne postoji suglasje. Dapače, često se interpretiraju na oprečne načine. Jedan od razloga tomu je što njegova djela nisu do sada temeljno proučena i vrednovana u povijesnom kontekstu u kojem su nastajala. Znanstveni skup koji će biti održan u subotu prigoda je da se o Antunovićevom djelu govori i raspravlja na temelju znanstveno utemeljenih argumenata. Za šire pak i detaljnije proučavanje njegovog publicističkog rada od velike koristi su i digitalizirana izdanja tjednika »Bunjevačke i šokačke novine« i izdanja »Bunjevačke i šokačke vile« koje je uradio župnik Josip Štefković iz Bača. A u kontekstu književnosti, koja je u Antunovićevo doba bila medij preko kojih su nacionalne ideje dopirale do širih slojeva društva, značajna je objava njegova romana »Posliednji Gizdarev« koji će biti predstavljen večeras u Gradskoj kući u Subotici.
J. D.
