Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.) jedna je od najznačajnijih i najutjecajnijih hrvatskih ličnosti 19. stoljeća. Bio je biskup, teolog, političar, kulturni djelatnik, te pisac. Porijeklom je iz kroatizirane njemačke obitelji iz Osijeka. Školovao se u Osijeku, Đakovu i Budimpešti. U Budimpešti i doktorira filozofiju, a u Beču teologiju. Godine 1849. imenovan je srijemsko-bosanskim biskupom i tu je službu obavljao sljedećih 55 godina. Njegovo djelo počiva na dvama postulatima: Sve za vjeru i domovinu i Prosvjetom k slobodi te u javnosti manje poznatoj misli: Dati i davati, a ne uzeti i uzimati – znači biti i postojati.
Nizom događanja ove se godine u Hrvatskoj obilježava 200. obljetnica njegova rođenja. Obilježavanju toga jubiljeja pridružili su se i Hrvati u Vojvodini, znanstvenim kolokvijem u Subotici na temu Josip Juraj Strossmayer – ličnost, etičnost, kroatocentričnost. Kolokvij je održan prošloga petka, 5. lipnja, u Pastoralnom centru Augustinianum, a skupa su ga organizirali Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Katoličko društvo za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović iz Subotice. O Strossmayeru je ovom prigodom govorio jedan od najboljih poznavatelja biskupova lika i djela – prof. dr. sc. Stanislav Marijanović, profesor emeritus sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
D.B.P.
Opširnije u tiskanom izdanju
