Zavod za kulturu Vojvodine osnovan je 2003. godine odlukom Skupštine AP Vojvodine s ciljem da njeguje i promovira suvremene kulturne strategije, istražuje mogućnosti primjene i razvoja novih kulturnih modela u Vojvodini, umrežava postojeće institucije kulture i afirmira multikulturalnost kao privilegiju našeg konteksta. U tom kontekstu, ova institucija provodi istraživanja u oblasti kulture ali i stimuliranje suvremene umjetničke produkcije u pokrajini putem realizacije projekata koji obuhvaćaju menadžment u kulturi, kulturnu produkciju, kulturni turizam, organiziranje kulturno-umjetničkih događanja, prezentacije, informacijsko-dokumentacijske djelatnosti, nove medije, stručna usavršavanja i obrazovanje u kulturi i umjetnosti. O radu ZKV-a, sudjelovanju kulturnih stvaralaca iz nacionalno-manjinskih zajednica, pa tako i vojvođanskih Hrvata, u njihovim projektima, kao i o suvremenoj umjetničkoj produkciji u AP Vojvodini, razgovarali smo s ravnateljem Zavoda Vladimirom Kopiclom.
HR: Jedna od aktivnosti institucije na čijem ste čelu je promoviranje kulture i jezika nacionalnih i etničkih zajednica u AP Vojvodini. U kolikoj su mjeri ustanove, poput Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, udruge te pojedinici iz zajednice vojvođanskih Hrvata uključeni u projekte i programe ZKV-a?
Vojvođanski Hrvati su uključeni na svim razinama, od prezentacija kulture Vojvodine koje organiziramo u regiji i europskim centrima kao što su Bruxelles, gdje smo nosili brojna izdanja tiskana ili dostavljena nam od strane Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, ili Ulm pa do manje vidljivih ali također značajnih formi kao što su sudjelovanje na festivalima amaterskog stvaralaštva u područje kazališta, glazbe, folklora, književnosti... Naravno, tu je i bogata suradnja s kreativnim pojedincima, poput Tomislava Žigmanova, koji redovito piše za naše znanstvene časopise i zbornike, tematizirajući kulturno-politička pitanja ili obnarodujući svoje sasvim singularne stvaralačke poetike.
Davor Bašić Palković
Opširnije u tiskanom izdanju
