Svibanjske su poplave iza nas, međutim ne može se sa sigurnošću tvrditi da ih neće biti više, s obzirom na velike količine kiše u proteklih nekoliko dana i ponovno poplavljena područja u pojedinim regijama. S obnovom nastradalih kućanstava se počelo, a koliko će državu koštati posljedice ovogodišnjeg nevremena, još uvijek se točno ne zna. Sigurno je da bi mnogima bilo lakše da su kuće koje su nastradale u poplavama bile osigurane, ali u Srbiji je, prema dobivenim informacijama, osiguranje kućanstava od prirodnih katastrofa na veoma niskoj razini. Istraživali smo postoji li u Srbiji »kultura osiguranja«, ili o tome građani, poljoprivrednici, poduzetnici i vlasnici kompanija razmišljaju kada ih zadesi poplava i traže od države da im pokriju štetu.
VELIKI GUBICI POSLJEDNJIH GODINA
Prema dostupnim podacima, u svijetu prirodne katastrofe godišnje prouzrokuju gubitke od 222 milijardi dolara, a prirodne katastrofe posebno se intenziviraju u posljednjih nekoliko godina, a najrazornije nesreće se događaju u regijama koje su vrlo malo pokrivene osiguranjem. Pojedine zemlje čak uvode obvezno osiguranje od elementarnih nepogoda, dok se u Srbiji o tome još uvijek ne razmišlja. U slučaju kada se proglasi elementarna nepogoda, ugroženi mogu računati na pomoć države, a država uglavnom nema novca. S obzirom na činjenicu da su elementarne nepogode postale ozbiljna prijetnja, u osiguravajućim kompanijama ističu kako bi se ovoj vrsti osiguranja trebalo posvetiti više pozornosti.
Suzana Darabašić
Opširnije u tiskanom izdanju
