Prošlotjedno uručenje djelomice ćiriličnih udžbenika za predmet bunjevački govor s elementima nacionalne kulture, kao osobne donacije predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, primljeno je u vodstvu ovdašnje hrvatske zajednice s velikim negodovanjem. No, kada je vijest o takvoj reakciji dijela Bunjevaca koji sebe smatraju Hrvatima stigla do većih medija u Hrvatskoj, stajališta o ovakvom obliku potpore Bunjevcima nehrvatima počela su pristizati od strane hrvatskih političara, isprva onih oporbenih. Uslijedili su odgovori dužnosnika iz Srbije, a u medijskoj prepirci usmenim i pisanim izjavama, čuli smo i mišljenja predsjednika dviju država.
Inače, prvu informaciju o nezadovoljstvu ovdašnjih Hrvata Nikolićevim darom Bunjevcima nehrvatima u hrvatsku javnost donijela je u subotu novinska agencija Hina, oslanjajući se dijelom i na tekst objavljen u prošlom broju Hrvatske riječi, i donoseći izjave predsjednika Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. sc. Slavena Bačića i ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislava Žigmanova.
Svrstavanje u identitetske prijepore
Ovu agencijsku vijest prenijelo je nekoliko hrvatskih medija (primjerice Jutarnji list s naslovom »Čudna donacija srpskog čelnika: Knjige za učenje bunjevačkog tiskane su na ćirilici«), a veću pozornost priča je dobila stigavši do Hrvatske radio-televizije, kada su u nedjelju u Dnevniku 3 HRT-a govorili Bačić i Žigmanov. Žigmanov je tada izjavio da se država Srbija ovime na izričit i dosad neviđen način svrstala u identitetske prijepore koji vladaju među Bunjevcima u Srbiji. »Naime, ovom je gestom predsjednik Republike, kao nositelj najviše državne vlasti, izričito poručio svih građanima hrvatske nacionalnosti da su Bunjevci oni koji su na strani njegovih ne samo simpatija, nego i otvorenih akcija, koje na koncu završavaju pomaganjem tiskanja udžbenika«, kazao je on dodavši kako je ova gesta »samo vrh ledenog brijega kada je u pitanju potpora državnih tijela Republike Srbije prema izgradnji tzv. ‘bunjevačke nacije’«.
D.B.P.
Opširnije u tiskanom izdanju
