Do početka ožujka, kada je istekao rok za podnošenje zahtjeva za povraćaj nacionalizirane imovine, Agenciji za restutuciju podnijeto je oko 73.000 zahtjeva za vraćanje otete djedovine. Do sada je prema podacima iste te Agencije vraćeno skoro dvije tisuće poslovnih prostora, 306 stanova, 276 zgrada, pola milujuna četvornih metara građevinskog zemljišta, 1600 hektara šuma i oko 1800 hektara poljoprivrednog zemljišta, i do sada je u naturalnom obliku vraćena imovina vrijedna oko 350 milijuna eura. Agencija za restutuciju donijela je i prvo rješenje o vraćanju oduzete imovine Nijemcima koji su živjeli na ovim prostorima i to u Apatinu, a riječ je o vraćanju poljoprivrednog zemljišta. No, dvije i pol godine od početka provođenja Zakona o vraćanju oduzete imovine i Mreža za restituciju i Agencija za restituciju traže izmjene aktualnog zakona, a i u jednom i drugom zahtjevu traži se proširenje mogućnosti povraćaja imovine u naturi.
U Mreži za restituciju kažu da su zadovoljni radom Agencije za restituciju, ali da ima još puno problema koji prate vraćanje oduzete imovine. »S obzirom na to koliko je zakon loš i napisan na brzinu, naročito u domeni građevinskog, ali i poljoprivrednog zemljišta, mi smo prezadovoljni onim što je Agencija za restituciju uspjela do sada vratiti i primijeniti zakon u primarnom načelu, a to je vraćanje imovine u naturi. Međutim, samom restitucijom, kao procesom koji je trebao biti mnogo masovniji, donijeti boljitak i nove investicije, mi nismo zadovoljni. Bez obzira što se u praksi pokazalo da se restitucija može provesti, prevashodno u naturi, zbog lošeg zakona, ali u velikom broju slučajeva zbog nedostatka dokumentacije, što se tiče poljoprivrednog zemljišta, i nažalost, nekoj opstrukciji koja postoji u određenim pravobranilaštvima, taj postupak ne ide odgovarajućim tokom, kaže za Hrvatsku riječ Mile Antić iz Mreže za restituciju.
