»Predstava o siromašnom čovjeku koji zanemaruje svoje potrebe i potrebe svoje djece odavno je drugačija. Danas su to ljudi koji su u neka bolja vremena stekli neku imovinu, imaju naviku čuvati ono što imaju, trude se zadovoljiti svoje kulturne i druge potrebe, ali nemaju novca«, kaže Silvija Kranjc

 

 

Po indeksu siromaštva, a u kategoriji 90 država, Srbija je zauzela neslavno treće mjesto, pokazala je analiza koju je proveo Institut Kejto iz Washingtona. Faktori za izračunavanje indeksa siromaštva u analizi Instituta bili su stopa inflacije, kamatne stope, stopa nezaposlenosti i stopa rasta BDP-a. Ključni kriterij za pozicioniranje Srbije na treće mjesto bila je visoka stopa nezaposlenosti.  Na prvom je mjestu Venezuela s indeksom 79,4, a siljedi Iran s indeksom 61,6 i Srbija s indeksom 44,8. Makedonija je zauzela 11. mjesto, Hrvatska 15. mjesto, a Slovenija 32. mjesto, dok BiH i Crna Gora nisu bile uključene u istraživanje. Koliko je ova analiza točna čujemo i vidimo svakodnevno, po sve praznijim dućanima, sve većem broju ljudi koji žive od socijalne skrbi i pučkih kuhinja koje ne mogu podmiriti sve one kojima je taj obrok jedini u danu. 

U Vojvodini se u pučkim kuhinjama hrani 10.000 ljudi, a od te brojke je 2.500 djece. Da zlo bude gore, u onim najsiromašnijim općinama ni nema pučkih kuhinja, jer ih lokalni proračuni ne mogu financirati. Za posljednjih nekoliko godina višestruko je uvećan i broj korisnika socijalne skrbi. Prije pet godina socijalnu je pomoć primalo oko 490.000 ljudi, a prije dvije godine 630.000. Novijih podataka nema, ali ta brojka nažalost sada je još veća. 

 

Zlata Vasiljević

 

Opširnije u tiskanom izdanju