Ovih dana čula sam priču profesora njemačkog jezika iz Sombora o tomu da je interes za učenje njemačkog sve veći i da ovaj jezik uče ne samo mladi već i ljudi srednjih godina. Zajedničko im je to što im je znanje jezika potrebno zbog posla u Njemačkoj. Je li to novi val odlazaka u potrazi za poslom i pristojnom plaćom ili zapravo odlasci nikada nisu ni prestali? Istražujući ovu temu došli smo do saznanja da podaci o tome koliko je ljudi, što privremeno što za stalno, otišlo, praktički niti ne postoje. Pokušali smo neku približnu cufru, na osnovi odjave boravišta, dobiti u policiji, ali nam je rečeno da to nije pravi pokazatelj, jer oni koji odlaze ne odjavljuju uvijek boravište, s obzirom da im takvu odjavu ne traže tamo gdje odlaze. No, nije nam niti potrebna službena statistika, jer svatko od nas ima u svojoj obitelji i okruženju nekoga tko se privremeno ili na duže vrijeme otisnuo u bliži ili dalji svijet.
Razlog je potraga za poslom, za pristojnijim životom od ovoga ovdje, za životom gdje se mjesec može preživeti s običnom plaćom...
Monoštorke na privremenom radu
Monoštorci su na privremeni rad u Njemačku odlazili još 80-tih godina. Išlo se tada »u šparglu«. Rat je početkom devedesetih na kratko prekinuo te odlaske, ali vrlo brzo ljudi su počeli praviti hrvatske putovnice i odlasci su nastavljeni. Posljednjih godina žene iz Monoštora masovno odlaze u Njemačku, rjeđe i u Italiju, gdje brinu o starim ljudima. Procjene su da ih je 80 do 120. »Odlazilo se masovno na privremeni rad osamdesetih godina. Poslije se to smanjilo, ali posljednjih godina svjedoci smo ponovnih masovnih odlazaka. Tih osamdesetih išlo se u šparglu, početkom dvijetisućitih u berbu jabuka u Italiju, a sada žene idu u Njemačku gdje brinu o starim ljudima. Borave tamo tri mjeseca, vrate se na kratko kući pa opet u Njemačku. Mladi do tridesetih godina, ukoliko imaju priliku, odlaze za stalno također u Njemačku. Majstori koji su nekada radili u »Brodoremontu« posao traže u Sloveniji ili Njemačkoj, već u ovisnosti od toga kakve papire imaju. Posjedovanje hrvatske ili mađarske putovnice itekako je olakotna okolnost, jer im omogućava da legalno rade«, kaže tajnik MZ »Bački Monoštor« Marin Vakoš.
Zlata Vasiljević
Opširnije u tiskanom izdanju
