Intervju

Simplificirana slika manjinskog pitanja

Simplificirana slika manjinskog pitanja
Žušana Serenčeš, novinarka i medijska analitičarka iz Novoga Sada novinarstvom se bavi više od 30 godina. Radila je i surađivala s mnogim značajnim medijima. Posljednjih godina bavi se analizama medija i medijske situacije u Vojvodini i Srbiji, pa je prava sugovornica za priču o situaciji u medijima danas, manjinskim medijima, medijskim zakonima, p.
Reći će da se u društvu takozvano manjinsko pitanje i ostvarivanje garantiranih manjinskih prava pretežito shvaća kao pitanje manjina, a ne kao prevashodno pitanje većine. To onda često i rađa onu predodžbu o, s jedne strane, manjinama koje stalno nešto traže i zahtijevaju u smislu ostvarivanja njihovih prava i, s druge strane, o većini koja im to osigurava ili ne, a sve bez suštinske međusobne komunikacije.
 
 
 
 
HR: O etničkim zajednicama uglavnom se izvještava kada su u pitanju neke veće manifestacije ili kada se desi neki incident. Koliko takvoj slici doprinosi i samozatvorenost etničkih zajednica?
To je, nažalost, logična posljedica prevladavajućeg shvaćanja manjinskog pitanja kao neke vrste političke korektnosti, bez suštinske i postojane radoznalosti za druge i za kulturu drugih, ili, pak, svođenja pitanja međuetničkih odnosa na neko sigurnosno pitanje. Onda se periodično zbrajaju međuetnički incidenti, tuče i pljuske, pa ako statistike pokažu da je njihov broj manji, onda političari zaključe kako su međunacionalni odnosi stabilni. Ne mislim, naravno, da i te statistike ne mogu biti indikatori o procesima koji se zbivaju u dubini društva, ali svakako da oni ne mogu biti ni izbliza dovoljni pokazatelji o stanju međuetničkih odnosa. Takvu simplificiranu sliku onda prenose mediji i ovakvim svojim načinom izvještavanja dalje generiraju takvu stvarnost. Priča je to, pretežito, o medijskoj refleksiji na relaciji većina – manjina, ali mislim da se ona također tiče i samorefleksije, odnosa manjina – većina, ili manjina – druga manjina. Na taj način onda i dobivamo promociju jednog te istog kulturnog modela. 
 
Zlata Vasiljević
 
Opširnije u tiskanom izdanju

Tags:

  • #Žužana Serenčeš
  • #Žužana Serenčeš
  • #
Najave

13. 02. Prelo mladeži u Subotici

H. R. | 13. veljače 2026.

Prelo mladeži bit će održano u petak, 13. veljače, u dvorani Dukat (Velebitska 31) u Subotici. Početak je u 20 sati. Goste će zabavljati ansambl Ruže. 
 

14. 02. Solistički koncert na orguljama

14. veljače 2026.

U subotu, 14. veljače u bazilici sv. Terezije Avilske u Subotici s početkom u 20 sati održat će se Solistički koncert na orguljama koji će izvesti Alen Kopunović Legetin.

14. 02. Petrovaradinski karneval

H. R. | 14. veljače 2026.

HKPD Jelačić organizira Petrovaradinski karneval, koji će biti održan u subotu, 14. veljače, s početkom u 13 sati. Karnevalska kolona, kako navode organizatori, kreće od ulaza u Molinarijev park.

15. 02. Prelo sićanja 2026.

H. R. | 15. veljače 2026.

Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo i Katoličko društvo Ivan Antunović iz Subotice organiziraju 16. Prelo sićanja koje će biti održano u nedjelju, 15. veljače.

14. 02. – 15. 02. Mačkare u Golubincima

H. R. | 15. veljače 2026.

Mačkare 2026. bit će održane 14. i 15. veljače u Golubincima, u organizaciji mjesnog HKPD-a Tomislav. 

19. 02. Predstavljanje knjige poezije Miljokaz vlastitosti Katarine Čeliković

H. R. | 19. veljače 2026.

Hrvatska čitaonica Subotica priređuje predstavljanje pjesničke zbirke Miljokaz vlastitosti Katarine Čeliković u četvrtak, 19. veljače s početkom u 18 sati u Gradskoj knjižnici Subotica.

30.01. - 01.06. Snimi kratki film mobitelom o materijalnoj kulturnoj baštini Hrvata u Srbiji

(ZKVH) | 1. lipnja 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata raspisuje nagradni natječaj za učenike srednjih škola

SNIMI KRATKI FILM MOBITELOM O MATERIJALNOJ KULTURNOJ BAŠTINI HRVATA U SRBIJI 

Predstavite materijalnu kulturnu baštinu svoje sredine!

Natječaj traje od 30. siječnja 2026. do 1. lipnja 2026.