U kolikoj je mjeri Europa povijesno kršćanska, koliko se danas na »starom kontinentu« baštini taj dio vlastite tradicije i kako je riješeno pitanje odnosa crkava i država u EU – bila su središnja pitanja  pete po redu tribine »Izazovi Milanskog edikta danas«, koju zajednički organiziraju Subotička biskupija, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Otvoreno sveučilište iz Subotice.

Na ovoj tribini, pod nazivom »Milanski edikt i kršćanski korijeni Europe«, koja je održana prošloga četvrtka u Pastoralnom centru Augustinianum u Subotici, uvodničari su bili teolog iz Subotice dr. sc. Ivica Ivanković Radak i filozof iz Novog Sada prof. dr. sc. Alpár Losonc.

 

 

 

 

Raznolikost odnosa

Dr. sc. Ivica Ivanković Radak u svom je izlaganju naglasio pitanje uređenja odnosa između crkve i države u zemljama Europske Unije. 

»Malo je drugih područja prava u kojima povijesno naslijeđe i iskustvo imaju tako izravan utjecaj na društvo kao što je to slučaj s pravnim područjem koje uređuje odnos crkve i države. Raznolikost načina na koji je uređena ta vrsta pitanja, odražava raznolikost nacionalnih kultura. Nove članice dodaju svoja specifična iskustva glede uređenja odnosa države prema religiji, što se napose pokazalo prilično jakim čimbenikom kod pristupanja postkomunističkih zemalja. S druge strane, raznolikost takvih sustava ima svoje zajedničke korijene u iskustvu zajedničke povijesti, jer svi oni su zasnovani na zajedničkoj rimsko–kršćanskoj osnovi, što se može reći općenito za europsko pravo, a napose kada je posrijedi uređenje jednog specifičnog područja, tj. uređenja crkve i države«, naveo je Ivanković Radak.

 

D.B.P

 

Opširnije u tiskanom izdanju