Razgovor vodio: Slavko Žebić
Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora u Osijeku nedavno je obilježila vrijedan jubilej, 160. obljetnicu postojanja i uspješnog djelovanja i Osijek je bio središte gospodarstvenika, a nakon svečanog dijela dodijeljena je Zlatna kuna, priznanje najuspješnijima u protekloj godini, a zavrijedili su je Tvornica šećera u Osijeku, u kategoriji velikih tvrtki, Rikardo Osijek u kategoriji srednjih i Kanaan iz Radikovaca u kategoriji malih tvrtki. Bio je to povod da za intervju zamolimo Katarinu Pekanov, tajnicu Komore u Osijeku, koja je na tom poslu punih 18 godina.
HR: Čestitam na vrijednom jubileju, pa i vama osobno, jer tu ste punih 18 godina i svjedočite brojnim događajima. No, da se najprije vratimo u prošlost, u europsku povijest Hrvatske koja će uskoro i formalno postati 28. članica Europske Unije.
Najljepša hvala na čestitkama, a glede povijesti ste u pravu. Trgovačko-obrtnička komora za Slavoniju u Osijeku osnovana je 6. lipnja 1853. godine i unatoč promjenama granica, ustroja država, režima i prekrajanja, Komora je uspjela opstati sve te godine. Naravno, početak komornog djelovanja u Europi počinje još koncem 15. i tijekom 16. stoljeća, jer su trgovci i njihove udruge uvijek tražili zaštitu svojih prava i interesa, ali prva komora koja se smatra pretečom, sa zadaćom skrbi o zaštiti i unapređenju stručnih interesa svojih članova, je komora u Marseillesu iz sredine 17. stoljeća, prva komora u Europi. Znatno kasnije, 1808. godine komora se osniva i u Dubrovniku. Beč osniva komoru 1848. godine, a 1850. kongres u Beču obvezuje osnivanje komora u šezdesetak gradova, od čega na Hrvatsku otpadaju tri – u Zagrebu, Osijeku i Rijeci, a osječka je osnovana u lipnju 1853. godine. Već na toj prvoj sjednici razmatran je prijedlog carinskog i trgovačkog ugovora Austrije s ostalim državama, a prva aktivnost slavonske komore odnosila se na unapređenje svilarstva u Slavoniji. Godinu poslije vrše se pripreme za sudjelovanje slavonskog gospodarstva na Prvoj svjetskoj izložbi u Parizu.
HR: Moram vas pitati i za suradnju s istočnim susjedom, jer dugo već, doista dugo traje prijateljstvo gradova Osijeka i Subotice, što je svakako rezultiralo i gospodarskom suradnjom?
Sa Suboticom smo istinski prijatelji, pa naravno i mi u Komori s njihovom Regionalnom komorom, s kojom imamo potpisan ugovor o poslovnoj suradnji, što će reći da se s prijateljima i njihovim gospodarstvenicima nalazimo najmanje jedan puta godišnje u Osijeku, odnosno u Subotici. Također, redoviti smo sudionici sajamskih priredbi i oni su kod nas ovoga proljeća bili već na dva sajma, a mi smo se baš vratili s njihovog Međunarodnog sajma, koji je od 5. do 8. lipnja održan u Subotici. Morate znati da je u posljednjih 13 godina robna razmjena sa Srbijom povećana 10 puta, ne samo izvoz nego i uvoz, jer tu kategoriju i ne možemo promatrati jednostrano. Redovito se susrećemo, družimo se razmjenjujemo iskustva i što je najvažnije, njegujemo i razvijamo to naše prijateljstvo.
HR: I nije samo Subotica u fokusu zanimanja, već općenito Vojvodina, a dugo ste već prisutni i na Novosadskom sajmu?
Naravno. Prvi svehrvatski nastup na Novosadskom sajmu organizirala je baš osječka Komora u svibnju 2000. godine, dakle prije 13 godina i od tada svake su godine hrvatski gospodarstvenici na Novosadskom sajmu ponekad s manje, a nekada s više četvornih metara, ali po pravilu ne manje od 200. Ovoga svibnja Hrvatska je na sajmu bila zemlja – partner, zabilježili smo nastup pedesetak tvrtki na 220 četvornih metara, a odmah na drugoj strani je bio štand Hrvatske gospodarske komore gdje se odvijao protokolarni dio. Moram priznati kako je nastup Hrvatske bio posebno zapažen, a kako i ne bi kada je evidentan interes našeg gospodarstva, a isto tako i srpskoga, i sve je vrlo uspješno odrađeno, vrlo korektno, na obostrano zadovoljstvo. I za nas, kao i za većinu izlagača, Novosadski je sajam najveća sajamska priredba u jugoistočnoj Europi, bez dvojbe.
Opširnije u tiskanom izdanju
